Vrtlari uvijek smišljaju najbolji raspored za svoju baštu. Ova faza planiranja nije tako laka, kažu stručnjaci i napominu da se moraju uzeti u obzir potrebe svake biljke tijekom rasta, kao što su količina sunčeve svjetlosti, vrsta zemljišta na kojoj najbolje rastu i koliko vode im je potrebno da prežive.
Bit ćete razočarani kada jedan ili više vaših usjeva ne rastu kako treba zbog toga što im komšija zasjenči lišće ili krade sve hranljive materije i vodu ispod njih…
Biljke koje dobro rastu zajedno, ili čak pomažu jedna drugoj da napreduju, nazivaju se biljke pratitelji. Biljke pratitelji obično odbijaju štetočine koje žele da grickaju svog komšiju.
One takođe mogu promijeniti kemiju tla kako bi pomogli jedni drugima da rastu, ili pak nude zaštitu od jakog sunčevog svjetla i oštrih vjetrova. Pronalaženje suputnika za vaše omiljene biljke voća i povrća nije teško.
Ali zaista treba da se vodi računa o tome da se slučajno ne upare dvije vrste koje sprječavaju rast jedne druge, naglašava se u stručnim člancima.
Donosimo primjer nekoliko parova biljaka koji će učiniti više štete nego koristi kada dijele prostor.
Biljke koje se ne podnose
1. Paradajz i brokula
Paradajz (Solanum licopersicum) i brokula (Brassica oleracea var. gemmifera) ne treba saditi zajedno jer su oboje „teški za ishranu“. Paradajz, koji je član porodice Solanaceae ili velebilje, zahtijeva puno vitamina i hranljivih materija iz bogatog i plodnog zemljišta. Brokula, iz roda Brassica, traži isto. Pored toga, oboje su pogođeni lisnim ušima i buhama, što će izazvati razne probleme kada štetočine nađu put u vašoj bašti.
2. Luk i grah
Luk (Allium cepa) je obično dobrodošla biljka za pratnju u bašti koja pomaže odvraćanju štetočina od grickanja paradajza, zelene salate, špinata i jagoda koje tamo rastu. Međutim, ovo nije točno za sve baštenske biljke. Grah (Phaseolus vulgaris) i luk nikada ne treba gajiti zajedno jer ćete rizikovati izbijanje crva kukuruza. Iako se crvi kukuruza obično hrane sadnicama kukuruza i soje, poznato je da nanose štetu i mladim biljkama luka i graha, što može ozbiljno uticati na vaš prinos u vrijeme žetve.
3. Krastavac i krumpir
Slično paradajzu i prokelju, krumpir (Solanum tuberosum) i krastavce (Cucumis sativus) treba držati podalje jedan od drugog zbog njihove ekstremne potrebe za hranljivim materijama. Kada se posade zajedno, krumpir i krastavci će se natjecati za skoro sve, uključujući sunčevu svjetlost, prostor, vodu, oprašivanje i sve potrebne hranljive materije iz zemlje.
4. Krumpir i špinat
Krumpir je također jedna od rijetkih biljaka koju ne bi trebalo da gajite pored špinata (Spinacia oleracea). Špinat dobro uspjeva sa većinom povrća kao što je luk, brokula, celer, grašak i jagode, ali krumpir obično predstavlja problem zbog agresivne navike rasta. Špinat je i slab konkurent i „težak za hranjenje“, što znači da će njihovo sađenje pored bilo koje druge zahtjevne biljke kada je ishrana u pitanju obično rezultirati neuspjehom za špinat.
5. Nana i jagoda
Nana (Mentha × piperita) je biljka jakog mirisa koja će odbiti nekoliko štetočina. U bašti bi se to smatralo dobrom stvari, ali biljke mente takođe imaju neuporedivo agresivan rast. Brzo će osvojiti slabije biljke poput jagode (Fragaria × ananassa). Uzgajanje mente u zakopanom kontejneru može smanjiti njeno širenje i pomoći u sprječavanju oštećenja drugih biljaka. Redovno teško orezivanje pored zadržavanja neophodno je da bi se osiguralo da se drži pod kontrolom.
6. Ruzmarin i krastavac
Biljke krastavca zahtjevaju puno vode i sunca. Vole da im je zemlja bogata i stalno vlažna, pa ih je potrebno često zalijevati. Krastavce koji se gaje okomito, što preporučuju mnogi stručni baštovani, potrebno je još više zalivati.
Ovo je u direktnoj suprotnosti sa ruzmarinom (Salvia rosmarinus) koji preferira loše i dobro drenirano zemljište. Ruzmarin je tolerantan na sušu pa može neko vrijeme da ostane bez vode. Ako se ove dvije biljke gaje kao susjedi, jedna će sigurno uginuti od previše ili premalo vode.
7. Paštrnjak i mrkva
Paštrnjak (Pastinaca sativa) i mrkva (Daucus carota var. sativus) su korjenasti usjevi. Korjenasti usevi bi normalno trebalo da imaju dovoljno prostora između sebe tako da se ne takmiče za esencijalne hranljive materije kao što je fosfor ispod zemlje. To što su korjenasti usjevi nije jedino što ove dvije biljke dijele. Obe su članovi porodice Apiaceae, što znači da su pogođene mnogim istim štetočinama i bolestima. Ovo uključuje muhu korijena mrkve koja je poznata po tome što mrkvu, paštrnjak i celer čini nejestivim.
8. Paradajz i kukuruz
Paradajz i kukuruz (Zea mais) je još jedan par povrća koji dijele iste štetočine. Obe biljke su zahvaćene pamučnim crvom, koji je ponekad poznat kao voćni crv paradajza ili kukuruzni ušni crv. Sađenje dvije vrste jedna pored druge samo poziva ove crve da se hrane za švedskim stolom koji ste im osigurali. Ipak, ovo nije jedini razlog da paradajz i kukuruz držite podalje jedan od drugog. Također će se natjecati za sunčevu svjetlost, vodu i hranljive materije u tlu koji mogu biti štetni za jednu ili obe biljke.
9. Jagode i kupus
I jagode i kupus (Brassica oleracea var. capitata) obično su pogođeni verticilijumskim uvenućem. Verticilijum je uzrokovan gljivicom koja se može proširiti na širok spektar biljaka. Kada bolest uđe u biljke kupusa i jagode, ona je neizlečiva i biljke će morati da se uklone iz bašte i unište. Verticilijum se može držati podalje od vaših usjeva sadnjom sorti otpornih na bolesti i držanjem biljaka koje su veoma osjetljive jedna od druge, kao što su ove dvije.
10. Luk i šparoge
Luk je loš za uparivanje sa šparogama zbog njihove nesrectne sposobnosti da privlače crve luka i crve repe. Obe štetočine lako putuju od biljke do biljke, a kada su dvije biljke blizu jedna drugoj, to im samo daje više materijala za kvarenje. Šparoga može naštetiti i luk sam po sebi. Poznato je da luk i drugi članovi roda Allium usporavaju rast šparoge kada su posađeni preblizu jedni drugima u istom tlu.
11. Celer i mrkva
Celer (Apium graveolens var. dulce) i mrktva su članovi porodice Apiaceae. Rijetko, baštovani ih sade na istom području jer su oboje napadaju iste štetočine. Najgore od njih su mrkvini i žičani crvi. I jedni i drugi mogu dovesti do usporavanja rasta povrća ili ga učiniti nejestivim. Jedan od najboljih načina da spriječite štetočine je da posadite celer i mrkvu u različitim dijelovima bašte.
12. Paradajz i karfiol
Paradajz i karfiol (Brassica oleracea, Botritis Group) su zdravo povrće koje dobro funkcionira zajedno u mnogim jelima. Ipak, ako želite da uspešno rastu u bašti, morate ih držati na dobroj udaljenosti jedno od drugog. Brassicas kao što je karfiol će inhibirati rast biljaka paradajza i ostaviti vas sa razočaravajućim prinosom ili bez berbe. Uz to, držite li ih odvojeno, neće morati da se bore oko hranljivih materija u zemljištu poput azota.
13. Bundeva i krumpir
Bundeva (Cucurbita makima) i krompir su loši susjedi jer je i jednom i drugom potrebno dosta prostora u zemljištu da bi razvili svoje korijenje i usisali hranljive materije iz zemlje. Kada dijele istu površinu bašte, nije isključeno da će korijenje krumpira poremetiti korijen bundeve. Sve ovo može dovesti do lošeg rasta, zaraze određenim bubama, pa čak i gljivične bolesti.
14. Salata i karfiol
Iako biljke mogu izgledati slično, zelenu salatu (Lactuca sativa) i karfiol ne treba saditi zajedno. Karfiol, zajedno sa nekim drugim biljkama iz roda Brassica, sprječava rast salate. U nekim slučajevima čak i prije nego što biljke počnu da rastu, sekreti korijena karfiola mogu spriječiti klijanje sjemena zelene salate. Ako zelena salata nekako raste pored biljke karfiola, obe će se boriti za esencijalne hranljive materije u zemljištu i izazvati problematičan rast. Uzgajanje ovih biljaka kao susjeda je gubitak.
15. Grašak i gladiole
Ako pokušavate da uljepšate baštu i htjeli biste cvijeće u blizini luka, precrtajte gladiole (Gladiolus spp.) sa liste mogućih kandidata. Iako su izuzetno lepi cvjetovi, oni zapravo inhibiraju rast luka. Ni to nije samo jednosmjerna ulica, kada su posađene preblizu pasulja, gladiole će takođe pokazivati usporen rast. Ako namjeravate da uzgajate cvijeće u bašti, ili obrnuto, probajte nasturcij i ruzmarin.
Vodite računa, na spisku biljaka koje nisu prijatelji su i: rotkvica i agastače (Agastache foeniculum); rotkvice i isop (Hyssopus officinalis); nana i peršun; francuski neven i grah; keleraba i komorač; vlasac i grašak; polski grah i cvekla; leptir trava i impatiens: krumpir i suncokret; kopar i mrkva; kelj i bosiljak; mirođija i paradajz; komorač i patlidžan; čempres i spiraea (Spiraea spp.), te mirođija i mrkva.
Izvor: Agrosavjet
Bit ćete razočarani kada jedan ili više vaših usjeva ne rastu kako treba zbog toga što im komšija zasjenči lišće ili krade sve hranljive materije i vodu ispod njih…
Biljke koje dobro rastu zajedno, ili čak pomažu jedna drugoj da napreduju, nazivaju se biljke pratitelji. Biljke pratitelji obično odbijaju štetočine koje žele da grickaju svog komšiju.
One takođe mogu promijeniti kemiju tla kako bi pomogli jedni drugima da rastu, ili pak nude zaštitu od jakog sunčevog svjetla i oštrih vjetrova. Pronalaženje suputnika za vaše omiljene biljke voća i povrća nije teško.
Ali zaista treba da se vodi računa o tome da se slučajno ne upare dvije vrste koje sprječavaju rast jedne druge, naglašava se u stručnim člancima.
Donosimo primjer nekoliko parova biljaka koji će učiniti više štete nego koristi kada dijele prostor.
Biljke koje se ne podnose
1. Paradajz i brokula
Paradajz (Solanum licopersicum) i brokula (Brassica oleracea var. gemmifera) ne treba saditi zajedno jer su oboje „teški za ishranu“. Paradajz, koji je član porodice Solanaceae ili velebilje, zahtijeva puno vitamina i hranljivih materija iz bogatog i plodnog zemljišta. Brokula, iz roda Brassica, traži isto. Pored toga, oboje su pogođeni lisnim ušima i buhama, što će izazvati razne probleme kada štetočine nađu put u vašoj bašti.
2. Luk i grah
Luk (Allium cepa) je obično dobrodošla biljka za pratnju u bašti koja pomaže odvraćanju štetočina od grickanja paradajza, zelene salate, špinata i jagoda koje tamo rastu. Međutim, ovo nije točno za sve baštenske biljke. Grah (Phaseolus vulgaris) i luk nikada ne treba gajiti zajedno jer ćete rizikovati izbijanje crva kukuruza. Iako se crvi kukuruza obično hrane sadnicama kukuruza i soje, poznato je da nanose štetu i mladim biljkama luka i graha, što može ozbiljno uticati na vaš prinos u vrijeme žetve.
3. Krastavac i krumpir
Slično paradajzu i prokelju, krumpir (Solanum tuberosum) i krastavce (Cucumis sativus) treba držati podalje jedan od drugog zbog njihove ekstremne potrebe za hranljivim materijama. Kada se posade zajedno, krumpir i krastavci će se natjecati za skoro sve, uključujući sunčevu svjetlost, prostor, vodu, oprašivanje i sve potrebne hranljive materije iz zemlje.
4. Krumpir i špinat
Krumpir je također jedna od rijetkih biljaka koju ne bi trebalo da gajite pored špinata (Spinacia oleracea). Špinat dobro uspjeva sa većinom povrća kao što je luk, brokula, celer, grašak i jagode, ali krumpir obično predstavlja problem zbog agresivne navike rasta. Špinat je i slab konkurent i „težak za hranjenje“, što znači da će njihovo sađenje pored bilo koje druge zahtjevne biljke kada je ishrana u pitanju obično rezultirati neuspjehom za špinat.
5. Nana i jagoda
Nana (Mentha × piperita) je biljka jakog mirisa koja će odbiti nekoliko štetočina. U bašti bi se to smatralo dobrom stvari, ali biljke mente takođe imaju neuporedivo agresivan rast. Brzo će osvojiti slabije biljke poput jagode (Fragaria × ananassa). Uzgajanje mente u zakopanom kontejneru može smanjiti njeno širenje i pomoći u sprječavanju oštećenja drugih biljaka. Redovno teško orezivanje pored zadržavanja neophodno je da bi se osiguralo da se drži pod kontrolom.
6. Ruzmarin i krastavac
Biljke krastavca zahtjevaju puno vode i sunca. Vole da im je zemlja bogata i stalno vlažna, pa ih je potrebno često zalijevati. Krastavce koji se gaje okomito, što preporučuju mnogi stručni baštovani, potrebno je još više zalivati.
Ovo je u direktnoj suprotnosti sa ruzmarinom (Salvia rosmarinus) koji preferira loše i dobro drenirano zemljište. Ruzmarin je tolerantan na sušu pa može neko vrijeme da ostane bez vode. Ako se ove dvije biljke gaje kao susjedi, jedna će sigurno uginuti od previše ili premalo vode.
7. Paštrnjak i mrkva
Paštrnjak (Pastinaca sativa) i mrkva (Daucus carota var. sativus) su korjenasti usjevi. Korjenasti usevi bi normalno trebalo da imaju dovoljno prostora između sebe tako da se ne takmiče za esencijalne hranljive materije kao što je fosfor ispod zemlje. To što su korjenasti usjevi nije jedino što ove dvije biljke dijele. Obe su članovi porodice Apiaceae, što znači da su pogođene mnogim istim štetočinama i bolestima. Ovo uključuje muhu korijena mrkve koja je poznata po tome što mrkvu, paštrnjak i celer čini nejestivim.
8. Paradajz i kukuruz
Paradajz i kukuruz (Zea mais) je još jedan par povrća koji dijele iste štetočine. Obe biljke su zahvaćene pamučnim crvom, koji je ponekad poznat kao voćni crv paradajza ili kukuruzni ušni crv. Sađenje dvije vrste jedna pored druge samo poziva ove crve da se hrane za švedskim stolom koji ste im osigurali. Ipak, ovo nije jedini razlog da paradajz i kukuruz držite podalje jedan od drugog. Također će se natjecati za sunčevu svjetlost, vodu i hranljive materije u tlu koji mogu biti štetni za jednu ili obe biljke.
9. Jagode i kupus
I jagode i kupus (Brassica oleracea var. capitata) obično su pogođeni verticilijumskim uvenućem. Verticilijum je uzrokovan gljivicom koja se može proširiti na širok spektar biljaka. Kada bolest uđe u biljke kupusa i jagode, ona je neizlečiva i biljke će morati da se uklone iz bašte i unište. Verticilijum se može držati podalje od vaših usjeva sadnjom sorti otpornih na bolesti i držanjem biljaka koje su veoma osjetljive jedna od druge, kao što su ove dvije.
10. Luk i šparoge
Luk je loš za uparivanje sa šparogama zbog njihove nesrectne sposobnosti da privlače crve luka i crve repe. Obe štetočine lako putuju od biljke do biljke, a kada su dvije biljke blizu jedna drugoj, to im samo daje više materijala za kvarenje. Šparoga može naštetiti i luk sam po sebi. Poznato je da luk i drugi članovi roda Allium usporavaju rast šparoge kada su posađeni preblizu jedni drugima u istom tlu.
11. Celer i mrkva
Celer (Apium graveolens var. dulce) i mrktva su članovi porodice Apiaceae. Rijetko, baštovani ih sade na istom području jer su oboje napadaju iste štetočine. Najgore od njih su mrkvini i žičani crvi. I jedni i drugi mogu dovesti do usporavanja rasta povrća ili ga učiniti nejestivim. Jedan od najboljih načina da spriječite štetočine je da posadite celer i mrkvu u različitim dijelovima bašte.
12. Paradajz i karfiol
Paradajz i karfiol (Brassica oleracea, Botritis Group) su zdravo povrće koje dobro funkcionira zajedno u mnogim jelima. Ipak, ako želite da uspešno rastu u bašti, morate ih držati na dobroj udaljenosti jedno od drugog. Brassicas kao što je karfiol će inhibirati rast biljaka paradajza i ostaviti vas sa razočaravajućim prinosom ili bez berbe. Uz to, držite li ih odvojeno, neće morati da se bore oko hranljivih materija u zemljištu poput azota.
13. Bundeva i krumpir
Bundeva (Cucurbita makima) i krompir su loši susjedi jer je i jednom i drugom potrebno dosta prostora u zemljištu da bi razvili svoje korijenje i usisali hranljive materije iz zemlje. Kada dijele istu površinu bašte, nije isključeno da će korijenje krumpira poremetiti korijen bundeve. Sve ovo može dovesti do lošeg rasta, zaraze određenim bubama, pa čak i gljivične bolesti.
14. Salata i karfiol
Iako biljke mogu izgledati slično, zelenu salatu (Lactuca sativa) i karfiol ne treba saditi zajedno. Karfiol, zajedno sa nekim drugim biljkama iz roda Brassica, sprječava rast salate. U nekim slučajevima čak i prije nego što biljke počnu da rastu, sekreti korijena karfiola mogu spriječiti klijanje sjemena zelene salate. Ako zelena salata nekako raste pored biljke karfiola, obe će se boriti za esencijalne hranljive materije u zemljištu i izazvati problematičan rast. Uzgajanje ovih biljaka kao susjeda je gubitak.
15. Grašak i gladiole
Ako pokušavate da uljepšate baštu i htjeli biste cvijeće u blizini luka, precrtajte gladiole (Gladiolus spp.) sa liste mogućih kandidata. Iako su izuzetno lepi cvjetovi, oni zapravo inhibiraju rast luka. Ni to nije samo jednosmjerna ulica, kada su posađene preblizu pasulja, gladiole će takođe pokazivati usporen rast. Ako namjeravate da uzgajate cvijeće u bašti, ili obrnuto, probajte nasturcij i ruzmarin.
Vodite računa, na spisku biljaka koje nisu prijatelji su i: rotkvica i agastače (Agastache foeniculum); rotkvice i isop (Hyssopus officinalis); nana i peršun; francuski neven i grah; keleraba i komorač; vlasac i grašak; polski grah i cvekla; leptir trava i impatiens: krumpir i suncokret; kopar i mrkva; kelj i bosiljak; mirođija i paradajz; komorač i patlidžan; čempres i spiraea (Spiraea spp.), te mirođija i mrkva.
Izvor: Agrosavjet
