Raspala se 1991. s obnovom sukoba krvavijih od onih u Drugom svjetskom ratu, koje je svojim osnivanjem nastojala zaustaviti, podsjeća list.
“Kriza s kojom se danas suočava Europa nije u potpunosti bez presedana. Ne radi se samo o ekonomskoj i financijskoj krizi. Važnije pitanje je kako, i može li uopće, nakon kraja hladnog rata ijedna multinacionalna konfederacija preživjeti na području između Urala i Atlantika?
Kako Europska Unija može izbjeći sudbinu svakog dosadašnjeg carstva ili konfederacije u europskoj povijesti”, pita se ugledni američki dnevnik. Ono što je zajedničko s EU je da je i Jugoslavija pokušala sistemski urediti odnose među svojim narodima, ali svi zakoni, smjene političara i izmjene ustava nikad nisu uspjeli zaustaviti međusobna rivalstva, iako su gotovo svi narodi Jugoslavije govorili istim jezikom.
Jugoslaviji je glave došla stabilizacija, odnosno drastična štednja na koju je država bila prisiljena zbog prevelikog zaduživanja osamdesetih. Kada su računi došli na naplatu, mjere štednje su bile dodatni iritirajući politički faktor, piše list.
U sličnoj je situaciji danas EU. Samo su dva puta naprijed: jedan je raspad, a drugi je opcija “više Europe”, koncept koji za sve grijehe labave konfederacije kao recept daje njezino jačanje. Buduća ujedinjena Europa će biti manje demokratska, centraliziranija i s više sukoba. (Jutarnji.hr)
