Kako da najbolje koristite zeleni paradajz? Dobar je u zimnici, pohovan, a evo i koji njegov sastojak može biti štetan po zdravlje.
Marinirani zeleni paradajz u tegli je stara domaća zimnica koja je skroz zaboravljena.
Zeleni paradajz ima potpuno drugačiji ukus i teksturu od zrelog, crvenog paradajza i najčešće se koristi u turšiji, kao zimnica. Dok se neki brinu da može biti otrovan, drugi tvrde da je jako dobar za neke zdravstvene tegobe.
Ovo povrće prepuno je vitamina C i zbog toga ga stručnjaci za hranu rado preporučuju.
Opasan je sirov
Ipak, budite oprezni sa njegovom upotrebom u ishrani u sirovom stanju. Ono se ne preporučuje zbog sastojka solanina koji je toksičan i može izazvati bolove u stomaku čak i ako se uzme 25 mg ove supstance.
Zato se savjetuje da ga koristite u zimnici, bilo kao sastojak turšije bilo kao osnovnu namirnicu za kiseljenje u tegli. Također, možete ga i termički obrađivati, a najbolje je da pratite svoju reakciju i pratite da li vam prija kad jedete zeleni paradajz.
Dobar je za crijeva
Budući da je zeleni paradajz odličan izvor vlakana, koji naš probavni sustav održavaju zdravim, sprečavaju zatvor i smanjuju rizik od srčanih bolesti i dijabetes melitus. Sjemenke i kora paradajza prepuni su dijetalnih vlakana. Ona se ne vare u crijevima, ali pomažu u razmnožavanju dobrih crijevnih bakterija.
Poboljšava vid
Zeleni paradajz u sebi ima i beta karoten koji pomaže u proizvodnji vitamina A, koji je ključan za zdravlje naših očiju.
Smanjuje krvni tlak
Budući da je ovo povrće bogato i kalijem, ono se suprotstavlja efektima natrija i pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Izuzetno je dobro za sve koji imaju taj problem. Zeleni paradajz pomaže u sprječavanju oksidacije LDL kolesterola ili poznaijeg kao loš holesterol, u krvnim sudovima. Upravo to smanjuje rizik od srčanih oboljenja.
Olakšava tegobe sa venama
Ponekad se u zbirkama recepata sa prirodnim lijekovima sreće savjet da kolutove zelenog (ali i zrelog) paradajza koristite kao obloge ako patite od proširenih vena. Treba znati da sve površinske terapije, uključujući i one sa medikamentima, deluju samo – površinski i kratkotrajno.
Izvor: Agrosavjet
Marinirani zeleni paradajz u tegli je stara domaća zimnica koja je skroz zaboravljena.
Zeleni paradajz ima potpuno drugačiji ukus i teksturu od zrelog, crvenog paradajza i najčešće se koristi u turšiji, kao zimnica. Dok se neki brinu da može biti otrovan, drugi tvrde da je jako dobar za neke zdravstvene tegobe.
Ovo povrće prepuno je vitamina C i zbog toga ga stručnjaci za hranu rado preporučuju.
Opasan je sirov
Ipak, budite oprezni sa njegovom upotrebom u ishrani u sirovom stanju. Ono se ne preporučuje zbog sastojka solanina koji je toksičan i može izazvati bolove u stomaku čak i ako se uzme 25 mg ove supstance.
Zato se savjetuje da ga koristite u zimnici, bilo kao sastojak turšije bilo kao osnovnu namirnicu za kiseljenje u tegli. Također, možete ga i termički obrađivati, a najbolje je da pratite svoju reakciju i pratite da li vam prija kad jedete zeleni paradajz.
Dobar je za crijeva
Budući da je zeleni paradajz odličan izvor vlakana, koji naš probavni sustav održavaju zdravim, sprečavaju zatvor i smanjuju rizik od srčanih bolesti i dijabetes melitus. Sjemenke i kora paradajza prepuni su dijetalnih vlakana. Ona se ne vare u crijevima, ali pomažu u razmnožavanju dobrih crijevnih bakterija.
Poboljšava vid
Zeleni paradajz u sebi ima i beta karoten koji pomaže u proizvodnji vitamina A, koji je ključan za zdravlje naših očiju.
Smanjuje krvni tlak
Budući da je ovo povrće bogato i kalijem, ono se suprotstavlja efektima natrija i pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Izuzetno je dobro za sve koji imaju taj problem. Zeleni paradajz pomaže u sprječavanju oksidacije LDL kolesterola ili poznaijeg kao loš holesterol, u krvnim sudovima. Upravo to smanjuje rizik od srčanih oboljenja.
Olakšava tegobe sa venama
Ponekad se u zbirkama recepata sa prirodnim lijekovima sreće savjet da kolutove zelenog (ali i zrelog) paradajza koristite kao obloge ako patite od proširenih vena. Treba znati da sve površinske terapije, uključujući i one sa medikamentima, deluju samo – površinski i kratkotrajno.
Izvor: Agrosavjet
