Nedavni nestanak struje koji je pogodio zemlje od Albanije do Hrvatske postao je tema brojnih stručnih analiza i pitanja kod stanovništva. Iako je nestanak struje 21. lipnja trajao samo nekoliko sati, događaj bez presedana potaknuo je razmatranja o sigurnosti elektroenergetskih sustava i mogućnosti ponovnog incidenta.
Energetski stručnjak Mladen Zeljko napominje kako nijedan sustav nije 100 posto siguran te ističe da je ključna dovoljna rezerva u sustavu. "Ako se dogodi ispad više generatora istovremeno, dolazi do lančane reakcije. Ulaganja u infrastrukturu su nužna, ali postoje ograničenja," dodao je Zeljko.
U Bosni i Hercegovini djeluju tri javne elektroprivrede, no potrebna je koordinacija na cijelom području države kako bi se osigurala bolja zaštita elektroprijenosne mreže i lakše izoliranje sustava u slučaju sličnih incidenata.
Prema izvješću Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini, tijekom incidenta nije bilo moguće spriječiti eskalaciju raspada s obzirom na količinu energije koja se prenosila i brzinu kaskadnih ispada u regiji. "Prijenosna moć 400 kV dalekovoda iznosi 1300 MW, a u trenutku raspada sustav za nadzor prijenosne mreže bilježio je tokove snage i do 2250 MW po pojedinim 400 kV dalekovodima," stoji u izvješću.
Zaključeno je kako su ulaganja u energetiku nužna, ali moraju pratiti cjelokupan sustav kako bi se osigurala stabilnost i otpornost na buduće incidente.
Energetski stručnjak Mladen Zeljko napominje kako nijedan sustav nije 100 posto siguran te ističe da je ključna dovoljna rezerva u sustavu. "Ako se dogodi ispad više generatora istovremeno, dolazi do lančane reakcije. Ulaganja u infrastrukturu su nužna, ali postoje ograničenja," dodao je Zeljko.
U Bosni i Hercegovini djeluju tri javne elektroprivrede, no potrebna je koordinacija na cijelom području države kako bi se osigurala bolja zaštita elektroprijenosne mreže i lakše izoliranje sustava u slučaju sličnih incidenata.
Prema izvješću Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini, tijekom incidenta nije bilo moguće spriječiti eskalaciju raspada s obzirom na količinu energije koja se prenosila i brzinu kaskadnih ispada u regiji. "Prijenosna moć 400 kV dalekovoda iznosi 1300 MW, a u trenutku raspada sustav za nadzor prijenosne mreže bilježio je tokove snage i do 2250 MW po pojedinim 400 kV dalekovodima," stoji u izvješću.
Zaključeno je kako su ulaganja u energetiku nužna, ali moraju pratiti cjelokupan sustav kako bi se osigurala stabilnost i otpornost na buduće incidente.
