Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za vanjske poslove (AFET), Željana Zovko, govorila je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, temeljenom na izvješćima Europske komisije za 2023. i 2024. godinu.
Zovko je pozdravila sadržaj izvješća, naglašavajući da u ovom ključnom razdoblju prepoznaje Daytonsko–Pariški mirovni sporazum kao jamac ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, a načelo konstitutivnosti kao temelj institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine.
O tekstu izvješća glasovat će se danas u Europskom parlamentu.
U izvješće je integrirala ključne amandmane koji se odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njima se poziva na osiguranje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i nediskriminaciju svih građana, bez obzira na etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, priopćeno je iz njezina ureda.
Zovko je upozorila kako se, trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, njegov duh sustavno narušava, a hrvatski narod je već četiri puta lišen prava na legitimno političko predstavljanje.
Ovo izvješće prepoznaje potrebu za postizanjem političkog dogovora, provedbom presuda Ustavnog suda BiH i onih koje vraćaju duh mirovnog sporazuma – naglasila je Zovko.
U svojim amandmanima posebno je istaknula pitanje ustavne i izborne reforme, pozvavši na nužne izmjene Izbornog zakona kako bi bio usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te kako bi se implementirale presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Cilj je ukloniti sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
Zatražila je i da institucije BiH u potpunosti provode preporuke Pravobranitelja za ljudska prava BiH te da osiguraju ravnopravnu upotrebu sva tri službena jezika i oba pisma u službenoj komunikaciji. Izostanak njihove primjene, istaknula je, predstavlja kršenje međunarodnih pravnih standarda i temeljnih ljudskih prava.
Zovko je, s druge strane, pozdravila pozitivne pomake BiH na putu europskih reformi, osobito usvajanje nacrta reformske agende od strane Vijeća ministara, ocijenivši to kao važan korak prema pristupu više od milijardu eura europskih sredstava.
Pozivam na usuglašavanje o reformskoj agendi svih nadležnih tijela kako bi narodima u BiH bio dodijeljen novac koji smo ovdje u Europskom parlamentu izglasali za tu namjenu. Ne dopustite da BiH ostane siroče vaše nebrige – zaključila je Zovko.
Zovko je pozdravila sadržaj izvješća, naglašavajući da u ovom ključnom razdoblju prepoznaje Daytonsko–Pariški mirovni sporazum kao jamac ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, a načelo konstitutivnosti kao temelj institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine.
O tekstu izvješća glasovat će se danas u Europskom parlamentu.
U izvješće je integrirala ključne amandmane koji se odnose na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Njima se poziva na osiguranje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i nediskriminaciju svih građana, bez obzira na etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, priopćeno je iz njezina ureda.
Zovko je upozorila kako se, trideset godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, njegov duh sustavno narušava, a hrvatski narod je već četiri puta lišen prava na legitimno političko predstavljanje.
Ovo izvješće prepoznaje potrebu za postizanjem političkog dogovora, provedbom presuda Ustavnog suda BiH i onih koje vraćaju duh mirovnog sporazuma – naglasila je Zovko.
U svojim amandmanima posebno je istaknula pitanje ustavne i izborne reforme, pozvavši na nužne izmjene Izbornog zakona kako bi bio usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima te kako bi se implementirale presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Cilj je ukloniti sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
Zatražila je i da institucije BiH u potpunosti provode preporuke Pravobranitelja za ljudska prava BiH te da osiguraju ravnopravnu upotrebu sva tri službena jezika i oba pisma u službenoj komunikaciji. Izostanak njihove primjene, istaknula je, predstavlja kršenje međunarodnih pravnih standarda i temeljnih ljudskih prava.
Zovko je, s druge strane, pozdravila pozitivne pomake BiH na putu europskih reformi, osobito usvajanje nacrta reformske agende od strane Vijeća ministara, ocijenivši to kao važan korak prema pristupu više od milijardu eura europskih sredstava.
Pozivam na usuglašavanje o reformskoj agendi svih nadležnih tijela kako bi narodima u BiH bio dodijeljen novac koji smo ovdje u Europskom parlamentu izglasali za tu namjenu. Ne dopustite da BiH ostane siroče vaše nebrige – zaključila je Zovko.
