Heljda pripada skupini namirnica koje se obično nazivaju pseudožitaricama. Pseudožitarice svojoj strukturom i načinom konzumacije vrlo su slične žitaricama, iako one to nisu te za razliku od pravih žitarica ne sadrže gluten. Među poznate pseudožitarice spadaju kvinoja i amarant.
Bez glutena
Unatoč nazivu, heljda nije srodna pšenici i stoga je bez glutena. Koristi se u čaju od heljde ili prerađuje u griz, brašno i rezance. Heljda je postala popularna kao zdrava hrana zbog visokog sadržaja minerala i antioksidansa. Najčešće se uzgajaju dvije vrste heljde, obična heljda i tatarska heljda. Heljda se uglavnom uzgaja na sjevernoj hemisferi, posebno u Rusiji, Kazahstanu, Kini te srednjoj i istočnoj Europi, piše miss7.
Heljda nutritivna vrijednost Ugljikohidrati su glavna prehrambena komponenta heljde. Prisutni su i proteini te razni minerali i antioksidansi. Hranjiva vrijednost heljde znatno je veća od mnogih drugih žitarica, a 100 grama heljde sadrži: 362 kalorije, 1.7 g masti, 0.3 g zasićenih masnih kiselina, 76 g ugljikohidrata, 0.1 g šećera, 9.3 g bjelančevina, 0.01 g soli.
Heljda je bogatija mineralima od mnogih uobičajenih žitarica, kao što su riža, pšenica i kukuruz. Međutim, heljda nije osobito bogata vitaminima. Od dvije glavne sorte, tatarska heljda općenito sadrži više hranjivih tvari od obične heljde poput mangana, bakra, magnezija, željeza i fosfora.
U usporedbi s drugim žitaricama, minerali u kuhanoj heljdinoj krupici posebno se dobro apsorbiraju. To je zato što heljda ima relativno malo fitinske kiseline, uobičajenog inhibitora apsorpcije minerala koji se nalazi u žitaricama i sjemenkama.
Tatarska heljda također sadrži i više antioksidansa kao što su rutin, viteksin, kvercetin i D-kiro-inozitol.
Zdravstvene prednosti heljde
Kao i druge pseudožitarice od cjelovitog zrna, heljda ima nekoliko zdravstvenih prednosti:
Poboljšana kontrola šećera u krvi. Heljda je dobar izvor vlakana i ima nizak do srednji glikemijski indeks što znači da je sigurna za većinu ljudi s dijabetesom tipa 2. Jedno istraživanje otkrilo je da heljda snižava razinu šećera u krvi za 12-19 %. Smatra se da je ovaj učinak posljedica jedinstvenog spoja D-kiro-inozitola. Osim toga, čini se da neke komponente heljde sprječavaju ili odgađaju probavu šećera.
Promiče zdravlje srca. Ima mnogo spojeva koji su zdravi za srce, kao što su rutin, magnezij, bakar, vlakna i određeni proteini. Rutin može smanjiti rizik od srčanih bolesti sprječavajući stvaranje krvnih ugrušaka i smanjujući upalu i krvni tlak. Također je utvrđeno da heljda poboljšava profil lipida u krvi. Loš profil je dobro poznati čimbenik rizika za srčane bolesti. Unos heljde povezan je s nižim krvnim tlakom i poboljšanim profilom lipida u krvi, uključujući niže razine LDL (lošeg) kolesterola i više razine HDL (dobrog) kolesterola. Vjeruje se da je ovaj učinak uzrokovan vrstom proteina koji veže kolesterol u tvom probavnom sustavu, sprječavajući njegovu apsorpciju u krvotok.
Bez glutena
Unatoč nazivu, heljda nije srodna pšenici i stoga je bez glutena. Koristi se u čaju od heljde ili prerađuje u griz, brašno i rezance. Heljda je postala popularna kao zdrava hrana zbog visokog sadržaja minerala i antioksidansa. Najčešće se uzgajaju dvije vrste heljde, obična heljda i tatarska heljda. Heljda se uglavnom uzgaja na sjevernoj hemisferi, posebno u Rusiji, Kazahstanu, Kini te srednjoj i istočnoj Europi, piše miss7.
Heljda nutritivna vrijednost Ugljikohidrati su glavna prehrambena komponenta heljde. Prisutni su i proteini te razni minerali i antioksidansi. Hranjiva vrijednost heljde znatno je veća od mnogih drugih žitarica, a 100 grama heljde sadrži: 362 kalorije, 1.7 g masti, 0.3 g zasićenih masnih kiselina, 76 g ugljikohidrata, 0.1 g šećera, 9.3 g bjelančevina, 0.01 g soli.
Heljda je bogatija mineralima od mnogih uobičajenih žitarica, kao što su riža, pšenica i kukuruz. Međutim, heljda nije osobito bogata vitaminima. Od dvije glavne sorte, tatarska heljda općenito sadrži više hranjivih tvari od obične heljde poput mangana, bakra, magnezija, željeza i fosfora.
U usporedbi s drugim žitaricama, minerali u kuhanoj heljdinoj krupici posebno se dobro apsorbiraju. To je zato što heljda ima relativno malo fitinske kiseline, uobičajenog inhibitora apsorpcije minerala koji se nalazi u žitaricama i sjemenkama.
Tatarska heljda također sadrži i više antioksidansa kao što su rutin, viteksin, kvercetin i D-kiro-inozitol.
Zdravstvene prednosti heljde
Kao i druge pseudožitarice od cjelovitog zrna, heljda ima nekoliko zdravstvenih prednosti:
Poboljšana kontrola šećera u krvi. Heljda je dobar izvor vlakana i ima nizak do srednji glikemijski indeks što znači da je sigurna za većinu ljudi s dijabetesom tipa 2. Jedno istraživanje otkrilo je da heljda snižava razinu šećera u krvi za 12-19 %. Smatra se da je ovaj učinak posljedica jedinstvenog spoja D-kiro-inozitola. Osim toga, čini se da neke komponente heljde sprječavaju ili odgađaju probavu šećera.
Promiče zdravlje srca. Ima mnogo spojeva koji su zdravi za srce, kao što su rutin, magnezij, bakar, vlakna i određeni proteini. Rutin može smanjiti rizik od srčanih bolesti sprječavajući stvaranje krvnih ugrušaka i smanjujući upalu i krvni tlak. Također je utvrđeno da heljda poboljšava profil lipida u krvi. Loš profil je dobro poznati čimbenik rizika za srčane bolesti. Unos heljde povezan je s nižim krvnim tlakom i poboljšanim profilom lipida u krvi, uključujući niže razine LDL (lošeg) kolesterola i više razine HDL (dobrog) kolesterola. Vjeruje se da je ovaj učinak uzrokovan vrstom proteina koji veže kolesterol u tvom probavnom sustavu, sprječavajući njegovu apsorpciju u krvotok.
