U prvom otvorenom intervjuu za sarajevske medije, Martin Raguž za DEPO Portal govori zašto vjeruje u svoju pobjedu i što se u njegovoj strategiji promijenilo u odnosu na izbore iz 2010. godine, ali odgovara i na brojna druga aktuelna pitanja uoči listopadskog sučeljavanja s Draganom Čovićem.
- Gospodine Raguž, za manje od dva mjeseca održavaju se opći izbori u BiH, na kojim ste se Vi opet kandidirali za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Vjerujete li da ćete ovaj put odnijeti pobjedu?
Kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda prihvatio sam na predizbornoj konvenciji HDZ1990 održanoj početkom svibnja u Mostaru kada je više od 1.200 izaslanika eksplicitno tražilo od mene da se kandidiram. Kandidaturu sam prihvatio kao veliko priznanje ali i izrazitu odgovornost jer je ona motivirana političkim razlozima koji se odnose na beskompromisno, odlučno, odgovorno ali isto tako i iskustveno i kompetentno moje djelovanje, da se kroz izbor u ključnu instituciji države počne zaustavljati ova duboka agonija u kojoj se nalazi BiH. Podrška koju svakodnevno dobivam iz svih djelova BiH potvrda je ispravnosti ove kandidature i realna je osnova za optimizam i vjeru u pobjedu.
- Šta je drugačije u odnosu na izbore 2010. godini? Jeste li promijenili taktiku ili, možda, nešto naučili iz izbornog poraza 2010. godine?
Drugačije su okolnosti. Izgubili smo svi skupa 4 godine ne rješavajući temeljne izazove za ovu zemlju, nepostizanja dogovora oko europskih prioriteta, izostanka provođenja suštinkih reformi, kasno formiranje i neučikovitog djelovanja vlasti, izbjegavanja suštinskog dijaloga i konsenzusa oko najvažniji pitanja za ovu zemlju, nastavak konfrontacija, manipulacija i destrukcija. I sada sam ponosan na moju kampanju iz 2010. godine pod sloganom „Ovo je naša zemlja“ jer sam već tada ponudio odgovor na strateška pitanja i ključne probleme s kojima se susreće BiH. Vjerujem da smo u odnosu na 2010. svi zreliji a da će birači znati cjeniti dosljednost, odlučnost i istrajnost i da ovaj put neće podleći pritiscima zastrašivanja i manipulaciji te prebacivanja odgovornosti na nekog drugog, nego da će podržati ovaj pritsup za koji se zalažem.
- Šta su Vaši glavni aduti u odnosu na Vašeg direktnog i najvećeg protivnika, u ovom slučaju, Dragana Čovića, koji igra na sigurnu kartu – najpodobnijeg Hrvata među hrvatskim političarima?
Ne bi spekulirao o tome tko je podoban, tko je kredibilan, tko je kompetentan, tko nudi bolji program, tko je otvoren za istinsku suradnju s drugima kroz partnerstvo, tko ima kakav pozadinu, neka odluče i trebaju odlučiti birači. Ponosan sam što sam osigurao ozbiljan izbor i alternativu ne samo unutar hrvatskog biračkog tijela, vjerujem kako će to birači znati preponati i cjeniti. Vodim pozitivnu kampanju, nudim program za izlazak iz ovog začaranog kruga i ne bavim se drugima.
- U maju ste najavljivali da će HDZ 1990 nastupiti samostalno na predstojećim izborima, osim tamo gdje je ugrožen vitalni nacionalni interes, a to su Predsjedništvo BiH, RS i pojedini kantoni. U međuvremenu, donijeli ste odluku o samostalnom nastupu na izborima. Šta se u tih nekoliko mjeseci promijenilo?
Mi nismo mijenjali svoju poziciju u odnosu na odluke Središnjeg odbora o načinu izlaska na izbore i kao što ste već rekli u pitanju, stalno smo bili otvoreni za mogući dogovor oko zajedničkog nastupa kad su u pitanju Predsjedništvo BiH, RS i pojedine županije. Nasuprot tomu, HDZ BiH je inzistirao ultimativno na jednoj listi za sve razine, što po ocjeni najviših tijela stranke ne bi bilo odgovorno prema činjenici da je nužno osigurati zdravu političku konkurenciju tamo gdje je to moguće i unutar hrvatskog političkog spektra u BiH. Dakle, mi smo djelovali dosljedno, ali ultimatume ne prihvaćamo.
- Insistirate na rekonstrukciji HNS-a, međutim - imate li podršku ostalih stranaka s hrvatskim predznakom ili će se krovna hrvatska institucija, kako je nazivate, pretvoriti u jednu stranku?
Već više od 2 godine inzistiramo na rekonstrukciji Hrvatskog narodnog sabora. HNS u ovakvoj asimetričnoj i disfunkcionalnoj BiH, po nama treba imati stratešku koordinirajuću ulogu koja će se bavitii strateškim pitanjima i biti otvoren ne samo za političke stranke nego i za druge važne institucije i stupove znanosti, kulture, gospodarstva, a ne kao što je to sada okvir za očuvanje monopola HDZ BiH. Sve su veći zahtjevi i podrška ovom našem pristupu i vjerujem da će prevladati ovaj naš pristup.
- Vaš prethodnik Božo Ljubić, nakon što ste Vi izabrani na čelo stranke, odlučio je napustiti HDZ 1990, rekavši kako HDZ 1990 kakav je on osnovao više ne postoji. Kako komentirate ove riječi nekadašnjeg prvog čovjeka stranke? Kakav je to HDZ 1990 prije i poslije Ljubića? Bojite li se da bi Vam ta činjenica mogla odnijeti dio biračkog tijela?
Izabran sam za Predsjednika HDZ1990 prije nešto više od godinu dana na saboru koji je po općoj ocjeni jedan od najdemokratskiji događaja u stranačkom životu uopće u BiH. Dobio sam izrazitu podršku u odnosu na svog protukandidata, a program i statut stranke usvojeni su jednoglasno. Božo Ljubić nije tada napustio stranku već skoro godinu dana nakon toga, nakon što je stranka pokazala odlučnost i snagu da provede odluke Sabora i dosljedno provodi program usvojen na Saboru i odluke Središnjeg odbora kao najvećeg tijela između dva Sabora. Odlazak je usljedio tek nakon jasnih i čvrstih odluka o načinu našeg samostalnog nastupa na izborima i odlučnih zahtjeva za rekonstrukciju HNS-a i spriječavanja manipulacija HNS-om. Smatram kako smo time samo dodatno ojačali i kako ćemo zahvaljujući tome dobiti dodatnu podršku biračkog tijela.
- Obzirom da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, dva puta na izborima odnio pobjedu zahvaljujući glasovima Bošnjaka - računate li i Vi na moguće glasove Bošnjaka?
Sretan sam što imam veliku potporu unutar hrvatskog biračkog tijela, a ujedno je i velika satisfakcija da je takav pristup prihvatljiv za sve ljude u BiH koji se zalažu za istinsku demokratsku, pravedno uređenu europsku BiH, gdje će prava sva tri naroda u kolektivnom smislu bit standardizirana kao i individualna, i gdje će bit otklonjena diskriminacija na svakom pedlju BiH.
- Ono što ste Vi svojim dolaskom na čelo HDZ-a 1990 promijenili jeste da ste se odlučili okrenuti Hrvatima u cijeloj bh. državi, što je veliki pomak u odnosu na politiku ostalih hrvatskih stranaka u BiH. Kako će se ova činjenica odraziti na Vaše glasače?
Ova činjenica će se odraziti izrazito pozitivno na naše glasače jer smo se jasno stavili na stranu istinskog prava svakog čovjeka bez obzira u kojem dijelu BiH živi, jer su ovi dosadašnji politički obrasci i reduciranje političkog pristupa na uvjetno rečeno većinske prostore pokazali katastrofalne posljedice ne samo po Hrvate nego i na druge narode i građane. Sretan sam što naš pristup svakim danom dobiva sve veću podršku.
- Šta biste poručili potencijalnim glasačima - zašto trebaju glasati za HDZ 1990, a ne za HDZ BiH? Koje su glavne razlike među ovim strankama?
HDZ1990 vodi odgovornu i dosljednu politiku. Točno je da mi dolazimo iz hrvatskog nacionalnog kruga, ali isto tako jasno kažemo da smo stranka bosanskohercegovačke političke odgovornosti i europske narodne orijentacije, otvorili smo vrata svima koji prihvaćaju ovaj program, mladim i obrazovanim ljudima, profilirali smo stranku kao demokratsku instituciju, a ne kao interesnu organizaciju, zalažemo se za konsenzus i dijalog unutar BiH, ali u partnerstvu sa internacionalnim organizacijama. Želimo podvući crtu pod dosadašnje pogubne političke obrasce i ponašanje koji su ovu zemlju prikovali na dno svih važnih ljestvica. Želimo poslati poruku da je moguća europska i demokratska BiH, kao prostor sigurnosti i uvažavanja, a ne kao daljni prostor destrukcije. Mislim da smo u smislu takve pozitivne profilacije napravili najveći iskorak i da je to naša najveća prednost.
- Međunarodna krizna grupa u posljednjem izvještaju o BiH zagovara podršku ideji uvođenja tri entiteta, odnosno uvođenje i entiteta sa hrvatskom većinom. Kako komentirate ovaj njihov totalni obrat u odnosu na unutrašnje uređenje BiH?
U svom radu Međunarodna krizna skupina koja usput rečeno u svom dosadašnjem sastavu i načinu rada više ne postoji, davala je niz izvješća vezanih za stanje u BiH. I ovo izvješće koje kao i predhodna izazvala određene kontraverze. Unutarnje uređenje BiH definirano Dejtonskim mirovnim sporazumom a kasnije puzajućom revizijom i nametanjem ustavnih amandmana OHR-a revidirano; objektivno je pokazalo svu ograničenost i limitiranost u smislu stabilne i europske BiH. Osobno se zalažem za preustroj i unutarnje uređenje koje će osigurati ista prava za sva tri naroda ali isto tako otkloniti diskriminaciju prema svim građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Vrijeme je da se otvoreno i bez oraha u džepu krene u razgovore o istinskoj ustavnoj reformi koja će osigurati trajan mir, pravilno i funkcionalno rješenje.
- Za 2015. najavljena je konferencija o Zapadnom Balkanu, koju saziva njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je u svom nedavnom istupu, na neki način, najavila da će se Njemačka 'upetljati' na Balkan te da nema govora o trećem entitetu. Šta možemo očekivati od ove konferencije?
Od ove konferencije očekujem još jednom jasnu poruku koju će uputiti Njemačka da su nam otvorena europska vrata da ćemo imati podršku na tom putu ali da moramo promijeniti dosadašnji odnos vlasti u BiH. Nemožemo više očekivati da imamo podršku a da izigravamo rokove i dajemo lažna obećanja ne provodimo reforme. Ta poruka će bit adresirana prevenstveno prema biračima da izaberu one koji mogu bit istinski partneri Njemačkoj i EU, koji mogu osigurati pokretanje BiH ka NATO-u i Europi i koji kroz taj pristup mogu otvoriti projekte i fondove da građani konačno osjete koristi od jednog novog i odgovornijeg političkog pristupa.
- Vi ste, također, govoreći o principu federalizacije, izjavili da se HDZ 1990 zalaže za promjene, ali na nivou cijele zemlje, uključujući i Republiku Srpsku. Šta bi konkretno obuhvatale te promjene? Da li bi BiH bila bolje uređena država bez entiteta, kao samo jedna cjelina?
Točno je da se mi zalažemo za ustavne promjene koje će se odnositi na čitavu BiH, za nas je optimalan koncept koji će državi osigurati dovoljno nadležnosti da može voditi strateške procese, a isto tako pokretati resurse koje BiH ima, a ostale nadležnosti bi trebale kao i u ostatku EU biti decentralizirane i bliske običnom čovjeku. Kada je u pitanju federalni koncept onda vidimo da jedna Njemačka kao najuspješnija zemlja u Europi iako je jednonacionalna ima federalni koncept uređenja gdjee je postignut balans između regija i države, ali i dan-danas taj proces u Njemačkoj je i dalje otvoren. Vrijeme je da u BiH pogledamo istini u oči i shvatimo da ovim uređenjem ne možemo dalje i da kroz jedan proces koji ja nazivam europeizacijom Dejtona rješimo i ova najsloženija pitanja.
- Svojevremeno ste izjavili i da 'moramo osigurati novi europski pristup prema BiH', te da 'naša zemlja mora dobiti poseban status zemlje kandidata za pristup Uniji'. Da li je to realno i šta bi to, po Vama, podrazumijevalo?
Točno je da se zalažem za novi fleksibilniji europski pristup prema BiH jer je BiH platila strašno visoku cijenu ratnog raspleta, jer je stabilnost BiH preduvjet trajne stabilnosti ne samo na jugoistoku Europe nego Europe u cjelini. I u najvećem Europskom interesu je da BiH bude integrirana u širi europski kontekst, a to prepostavlja najmanje dvije stvari: vraćanje fokusa EU na BiH, pojačani pristup koji podrazumjeva otvaranje više poglavlja pregovora, korištenje fondova, ali isto tako do nas je da pokažemo Europi da možemo bit odgovorni i kredibilni partneri, da možemo vodit puno odgovorniju politiku nego do sada. Temeljni preduvjet za to je promjena na ovim izborima. I moja kandidatura je u funkciji otvaranja mogućnosti za promjene i da prihatimo ispruženu ruku i okrenemo konačno procese u pozitivnom smjeru.
- Budući da je Bosna i Hercegovina suočena s teškom političkom i ekonomskom krizom, kakav je Vaš program za izvlačenje ove države iz krize koji ćete predočiti u predizbornom predstavljanju?
U predhodnim odgovorima već sam naznačio glavni smjer mog programa. Prvenstveno, to je poruka „moguća je, nužna je i bit će europska BiH“ u kojoj će bit zaustavljeni sukobi i manipulacije i gdje će institucije i političari biti u funkciji stvarnih potreba svakog čovjeka, a ne sami sebi svrha. Prepostavka za to su odgovorni političari. Ozdravljenhe mora krenuti od politike. Politički život se mora vratit u institucije, Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države treba bit pokretač ovog pozitivnog pristupa i prema parlamentu BiH i prema Vijeću ministara i prema drugim domaćim i međunarodnim institucijama. Trebamo harmonizirati nacionalne, vjerske i kulturne indentitete i osigurati istinski balans izemeđu nacionalnih i individualnih prava. Odgovorna politika za koju se zalažem treba konačno pokrenuti resurse koje ova zemlja ima i u energiji i u poljoprivredi; pogotovo ljudske resurse, a prepostavka za to je stabilan politički ambijent. Trebamo istinski obrazovane, a ne nepotizam. Trebamo kontinuirani pritisak javnosti, medija i nevladinog sektora na institucije da budu u funkciji provođenja ovih prioriteta. Vlast se mora formirati na osnovu ovih programskih okvira, a ne na podjelu fotelja. Pred svake izbore vlast treba položiti račun a ne kao do sada nastavak manipulacija i teze da su svi isti. Treba ostajati ovdje i boriti se za ovu zemlju, a ne podržavati politiku zastrašivanja i nastavka egzodusa. Čvrsto sam uvjeren kako će ovaj pristup prevladati na ovim izborima.
- Danas građanstvo, zbog loših politika kojih smo svjedoci, ne poštuje i ne voli naše političare i političke partije. Kako se može promjeniti taj odnos i da li je uopće mogu da politika u BiH postane odgovorna?
Ne možemo prihvatit činjenicu da se sve generalizira bez argumenata. Kao u svim drugim segmentima života i politici treba dati šansu za konkurenciju i selekciju. Biračima treba osigurati mogućnost izbora. Nema ozdravljenja društva bez ozdravljenja politike. Vjerujem da će birači prepoznati i ocjeniti hrabrost i odlučnost da se ovo stanje mijenja. Politika treba bit doživljena ne samo kao umijeće mogućeg nego kao najplemenitija vještina upravljanja društvenim procesima koji će osigurati bolji život svim ljudima. Izborom odgovornih i sposobnih politčara vratit će se vjera u politiku i institucije, stvoriti prepostavke za izgradnju istinske pravne države.
Mirna Duhaček / DEPO Portal
- Gospodine Raguž, za manje od dva mjeseca održavaju se opći izbori u BiH, na kojim ste se Vi opet kandidirali za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Vjerujete li da ćete ovaj put odnijeti pobjedu?
Kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda prihvatio sam na predizbornoj konvenciji HDZ1990 održanoj početkom svibnja u Mostaru kada je više od 1.200 izaslanika eksplicitno tražilo od mene da se kandidiram. Kandidaturu sam prihvatio kao veliko priznanje ali i izrazitu odgovornost jer je ona motivirana političkim razlozima koji se odnose na beskompromisno, odlučno, odgovorno ali isto tako i iskustveno i kompetentno moje djelovanje, da se kroz izbor u ključnu instituciji države počne zaustavljati ova duboka agonija u kojoj se nalazi BiH. Podrška koju svakodnevno dobivam iz svih djelova BiH potvrda je ispravnosti ove kandidature i realna je osnova za optimizam i vjeru u pobjedu.
- Šta je drugačije u odnosu na izbore 2010. godini? Jeste li promijenili taktiku ili, možda, nešto naučili iz izbornog poraza 2010. godine?
Drugačije su okolnosti. Izgubili smo svi skupa 4 godine ne rješavajući temeljne izazove za ovu zemlju, nepostizanja dogovora oko europskih prioriteta, izostanka provođenja suštinkih reformi, kasno formiranje i neučikovitog djelovanja vlasti, izbjegavanja suštinskog dijaloga i konsenzusa oko najvažniji pitanja za ovu zemlju, nastavak konfrontacija, manipulacija i destrukcija. I sada sam ponosan na moju kampanju iz 2010. godine pod sloganom „Ovo je naša zemlja“ jer sam već tada ponudio odgovor na strateška pitanja i ključne probleme s kojima se susreće BiH. Vjerujem da smo u odnosu na 2010. svi zreliji a da će birači znati cjeniti dosljednost, odlučnost i istrajnost i da ovaj put neće podleći pritiscima zastrašivanja i manipulaciji te prebacivanja odgovornosti na nekog drugog, nego da će podržati ovaj pritsup za koji se zalažem.
- Šta su Vaši glavni aduti u odnosu na Vašeg direktnog i najvećeg protivnika, u ovom slučaju, Dragana Čovića, koji igra na sigurnu kartu – najpodobnijeg Hrvata među hrvatskim političarima?
Ne bi spekulirao o tome tko je podoban, tko je kredibilan, tko je kompetentan, tko nudi bolji program, tko je otvoren za istinsku suradnju s drugima kroz partnerstvo, tko ima kakav pozadinu, neka odluče i trebaju odlučiti birači. Ponosan sam što sam osigurao ozbiljan izbor i alternativu ne samo unutar hrvatskog biračkog tijela, vjerujem kako će to birači znati preponati i cjeniti. Vodim pozitivnu kampanju, nudim program za izlazak iz ovog začaranog kruga i ne bavim se drugima.
- U maju ste najavljivali da će HDZ 1990 nastupiti samostalno na predstojećim izborima, osim tamo gdje je ugrožen vitalni nacionalni interes, a to su Predsjedništvo BiH, RS i pojedini kantoni. U međuvremenu, donijeli ste odluku o samostalnom nastupu na izborima. Šta se u tih nekoliko mjeseci promijenilo?
Mi nismo mijenjali svoju poziciju u odnosu na odluke Središnjeg odbora o načinu izlaska na izbore i kao što ste već rekli u pitanju, stalno smo bili otvoreni za mogući dogovor oko zajedničkog nastupa kad su u pitanju Predsjedništvo BiH, RS i pojedine županije. Nasuprot tomu, HDZ BiH je inzistirao ultimativno na jednoj listi za sve razine, što po ocjeni najviših tijela stranke ne bi bilo odgovorno prema činjenici da je nužno osigurati zdravu političku konkurenciju tamo gdje je to moguće i unutar hrvatskog političkog spektra u BiH. Dakle, mi smo djelovali dosljedno, ali ultimatume ne prihvaćamo.
- Insistirate na rekonstrukciji HNS-a, međutim - imate li podršku ostalih stranaka s hrvatskim predznakom ili će se krovna hrvatska institucija, kako je nazivate, pretvoriti u jednu stranku?
Već više od 2 godine inzistiramo na rekonstrukciji Hrvatskog narodnog sabora. HNS u ovakvoj asimetričnoj i disfunkcionalnoj BiH, po nama treba imati stratešku koordinirajuću ulogu koja će se bavitii strateškim pitanjima i biti otvoren ne samo za političke stranke nego i za druge važne institucije i stupove znanosti, kulture, gospodarstva, a ne kao što je to sada okvir za očuvanje monopola HDZ BiH. Sve su veći zahtjevi i podrška ovom našem pristupu i vjerujem da će prevladati ovaj naš pristup.
- Vaš prethodnik Božo Ljubić, nakon što ste Vi izabrani na čelo stranke, odlučio je napustiti HDZ 1990, rekavši kako HDZ 1990 kakav je on osnovao više ne postoji. Kako komentirate ove riječi nekadašnjeg prvog čovjeka stranke? Kakav je to HDZ 1990 prije i poslije Ljubića? Bojite li se da bi Vam ta činjenica mogla odnijeti dio biračkog tijela?
Izabran sam za Predsjednika HDZ1990 prije nešto više od godinu dana na saboru koji je po općoj ocjeni jedan od najdemokratskiji događaja u stranačkom životu uopće u BiH. Dobio sam izrazitu podršku u odnosu na svog protukandidata, a program i statut stranke usvojeni su jednoglasno. Božo Ljubić nije tada napustio stranku već skoro godinu dana nakon toga, nakon što je stranka pokazala odlučnost i snagu da provede odluke Sabora i dosljedno provodi program usvojen na Saboru i odluke Središnjeg odbora kao najvećeg tijela između dva Sabora. Odlazak je usljedio tek nakon jasnih i čvrstih odluka o načinu našeg samostalnog nastupa na izborima i odlučnih zahtjeva za rekonstrukciju HNS-a i spriječavanja manipulacija HNS-om. Smatram kako smo time samo dodatno ojačali i kako ćemo zahvaljujući tome dobiti dodatnu podršku biračkog tijela.
- Obzirom da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, dva puta na izborima odnio pobjedu zahvaljujući glasovima Bošnjaka - računate li i Vi na moguće glasove Bošnjaka?
Sretan sam što imam veliku potporu unutar hrvatskog biračkog tijela, a ujedno je i velika satisfakcija da je takav pristup prihvatljiv za sve ljude u BiH koji se zalažu za istinsku demokratsku, pravedno uređenu europsku BiH, gdje će prava sva tri naroda u kolektivnom smislu bit standardizirana kao i individualna, i gdje će bit otklonjena diskriminacija na svakom pedlju BiH.
- Ono što ste Vi svojim dolaskom na čelo HDZ-a 1990 promijenili jeste da ste se odlučili okrenuti Hrvatima u cijeloj bh. državi, što je veliki pomak u odnosu na politiku ostalih hrvatskih stranaka u BiH. Kako će se ova činjenica odraziti na Vaše glasače?
Ova činjenica će se odraziti izrazito pozitivno na naše glasače jer smo se jasno stavili na stranu istinskog prava svakog čovjeka bez obzira u kojem dijelu BiH živi, jer su ovi dosadašnji politički obrasci i reduciranje političkog pristupa na uvjetno rečeno većinske prostore pokazali katastrofalne posljedice ne samo po Hrvate nego i na druge narode i građane. Sretan sam što naš pristup svakim danom dobiva sve veću podršku.
- Šta biste poručili potencijalnim glasačima - zašto trebaju glasati za HDZ 1990, a ne za HDZ BiH? Koje su glavne razlike među ovim strankama?
HDZ1990 vodi odgovornu i dosljednu politiku. Točno je da mi dolazimo iz hrvatskog nacionalnog kruga, ali isto tako jasno kažemo da smo stranka bosanskohercegovačke političke odgovornosti i europske narodne orijentacije, otvorili smo vrata svima koji prihvaćaju ovaj program, mladim i obrazovanim ljudima, profilirali smo stranku kao demokratsku instituciju, a ne kao interesnu organizaciju, zalažemo se za konsenzus i dijalog unutar BiH, ali u partnerstvu sa internacionalnim organizacijama. Želimo podvući crtu pod dosadašnje pogubne političke obrasce i ponašanje koji su ovu zemlju prikovali na dno svih važnih ljestvica. Želimo poslati poruku da je moguća europska i demokratska BiH, kao prostor sigurnosti i uvažavanja, a ne kao daljni prostor destrukcije. Mislim da smo u smislu takve pozitivne profilacije napravili najveći iskorak i da je to naša najveća prednost.
- Međunarodna krizna grupa u posljednjem izvještaju o BiH zagovara podršku ideji uvođenja tri entiteta, odnosno uvođenje i entiteta sa hrvatskom većinom. Kako komentirate ovaj njihov totalni obrat u odnosu na unutrašnje uređenje BiH?
U svom radu Međunarodna krizna skupina koja usput rečeno u svom dosadašnjem sastavu i načinu rada više ne postoji, davala je niz izvješća vezanih za stanje u BiH. I ovo izvješće koje kao i predhodna izazvala određene kontraverze. Unutarnje uređenje BiH definirano Dejtonskim mirovnim sporazumom a kasnije puzajućom revizijom i nametanjem ustavnih amandmana OHR-a revidirano; objektivno je pokazalo svu ograničenost i limitiranost u smislu stabilne i europske BiH. Osobno se zalažem za preustroj i unutarnje uređenje koje će osigurati ista prava za sva tri naroda ali isto tako otkloniti diskriminaciju prema svim građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Vrijeme je da se otvoreno i bez oraha u džepu krene u razgovore o istinskoj ustavnoj reformi koja će osigurati trajan mir, pravilno i funkcionalno rješenje.
- Za 2015. najavljena je konferencija o Zapadnom Balkanu, koju saziva njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je u svom nedavnom istupu, na neki način, najavila da će se Njemačka 'upetljati' na Balkan te da nema govora o trećem entitetu. Šta možemo očekivati od ove konferencije?
Od ove konferencije očekujem još jednom jasnu poruku koju će uputiti Njemačka da su nam otvorena europska vrata da ćemo imati podršku na tom putu ali da moramo promijeniti dosadašnji odnos vlasti u BiH. Nemožemo više očekivati da imamo podršku a da izigravamo rokove i dajemo lažna obećanja ne provodimo reforme. Ta poruka će bit adresirana prevenstveno prema biračima da izaberu one koji mogu bit istinski partneri Njemačkoj i EU, koji mogu osigurati pokretanje BiH ka NATO-u i Europi i koji kroz taj pristup mogu otvoriti projekte i fondove da građani konačno osjete koristi od jednog novog i odgovornijeg političkog pristupa.
- Vi ste, također, govoreći o principu federalizacije, izjavili da se HDZ 1990 zalaže za promjene, ali na nivou cijele zemlje, uključujući i Republiku Srpsku. Šta bi konkretno obuhvatale te promjene? Da li bi BiH bila bolje uređena država bez entiteta, kao samo jedna cjelina?
Točno je da se mi zalažemo za ustavne promjene koje će se odnositi na čitavu BiH, za nas je optimalan koncept koji će državi osigurati dovoljno nadležnosti da može voditi strateške procese, a isto tako pokretati resurse koje BiH ima, a ostale nadležnosti bi trebale kao i u ostatku EU biti decentralizirane i bliske običnom čovjeku. Kada je u pitanju federalni koncept onda vidimo da jedna Njemačka kao najuspješnija zemlja u Europi iako je jednonacionalna ima federalni koncept uređenja gdjee je postignut balans između regija i države, ali i dan-danas taj proces u Njemačkoj je i dalje otvoren. Vrijeme je da u BiH pogledamo istini u oči i shvatimo da ovim uređenjem ne možemo dalje i da kroz jedan proces koji ja nazivam europeizacijom Dejtona rješimo i ova najsloženija pitanja.
- Svojevremeno ste izjavili i da 'moramo osigurati novi europski pristup prema BiH', te da 'naša zemlja mora dobiti poseban status zemlje kandidata za pristup Uniji'. Da li je to realno i šta bi to, po Vama, podrazumijevalo?
Točno je da se zalažem za novi fleksibilniji europski pristup prema BiH jer je BiH platila strašno visoku cijenu ratnog raspleta, jer je stabilnost BiH preduvjet trajne stabilnosti ne samo na jugoistoku Europe nego Europe u cjelini. I u najvećem Europskom interesu je da BiH bude integrirana u širi europski kontekst, a to prepostavlja najmanje dvije stvari: vraćanje fokusa EU na BiH, pojačani pristup koji podrazumjeva otvaranje više poglavlja pregovora, korištenje fondova, ali isto tako do nas je da pokažemo Europi da možemo bit odgovorni i kredibilni partneri, da možemo vodit puno odgovorniju politiku nego do sada. Temeljni preduvjet za to je promjena na ovim izborima. I moja kandidatura je u funkciji otvaranja mogućnosti za promjene i da prihatimo ispruženu ruku i okrenemo konačno procese u pozitivnom smjeru.
- Budući da je Bosna i Hercegovina suočena s teškom političkom i ekonomskom krizom, kakav je Vaš program za izvlačenje ove države iz krize koji ćete predočiti u predizbornom predstavljanju?
U predhodnim odgovorima već sam naznačio glavni smjer mog programa. Prvenstveno, to je poruka „moguća je, nužna je i bit će europska BiH“ u kojoj će bit zaustavljeni sukobi i manipulacije i gdje će institucije i političari biti u funkciji stvarnih potreba svakog čovjeka, a ne sami sebi svrha. Prepostavka za to su odgovorni političari. Ozdravljenhe mora krenuti od politike. Politički život se mora vratit u institucije, Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države treba bit pokretač ovog pozitivnog pristupa i prema parlamentu BiH i prema Vijeću ministara i prema drugim domaćim i međunarodnim institucijama. Trebamo harmonizirati nacionalne, vjerske i kulturne indentitete i osigurati istinski balans izemeđu nacionalnih i individualnih prava. Odgovorna politika za koju se zalažem treba konačno pokrenuti resurse koje ova zemlja ima i u energiji i u poljoprivredi; pogotovo ljudske resurse, a prepostavka za to je stabilan politički ambijent. Trebamo istinski obrazovane, a ne nepotizam. Trebamo kontinuirani pritisak javnosti, medija i nevladinog sektora na institucije da budu u funkciji provođenja ovih prioriteta. Vlast se mora formirati na osnovu ovih programskih okvira, a ne na podjelu fotelja. Pred svake izbore vlast treba položiti račun a ne kao do sada nastavak manipulacija i teze da su svi isti. Treba ostajati ovdje i boriti se za ovu zemlju, a ne podržavati politiku zastrašivanja i nastavka egzodusa. Čvrsto sam uvjeren kako će ovaj pristup prevladati na ovim izborima.
- Danas građanstvo, zbog loših politika kojih smo svjedoci, ne poštuje i ne voli naše političare i političke partije. Kako se može promjeniti taj odnos i da li je uopće mogu da politika u BiH postane odgovorna?
Ne možemo prihvatit činjenicu da se sve generalizira bez argumenata. Kao u svim drugim segmentima života i politici treba dati šansu za konkurenciju i selekciju. Biračima treba osigurati mogućnost izbora. Nema ozdravljenja društva bez ozdravljenja politike. Vjerujem da će birači prepoznati i ocjeniti hrabrost i odlučnost da se ovo stanje mijenja. Politika treba bit doživljena ne samo kao umijeće mogućeg nego kao najplemenitija vještina upravljanja društvenim procesima koji će osigurati bolji život svim ljudima. Izborom odgovornih i sposobnih politčara vratit će se vjera u politiku i institucije, stvoriti prepostavke za izgradnju istinske pravne države.
Mirna Duhaček / DEPO Portal
