Za ovdašnjega čovjeka zasigurno ne možemo reći da je bezidejan, pa ni kada je u pitanju poslovna inicijativa i kreativnost u poljoprivrednim djelatnostima. No, da nam netko uz kavu priča da će na Duvanjskom polju zasaditi tisuće sadnica šepurine zasigurno bi nas se većina nasmijala uz komentar – pa što će ti to – šepurine barem imamo svugdje i rekreativno ih beremo… Ali, naš svestrani sumještanin Filip Perković, o kojem je Tomislavcity već pisao, vrlo dobro zna što čini pa i kad je šepurina u pitanju.
– Radi se o divljoj ruži – šipku ili kako mi to uobičajeno kažemo šepurini ili šipurini. Nije ta ideja od jučer, dugo sam razmišljao o plantažnom uzgoju te kulture i nakon dvogodišnjega istraživanja i traganja za informacijama donio odluku. Prije mjesec dana u Zvorniku sam kupio sadni materijal i posadio stabljike u našem polju. Tu se zasigurno neću zaustaviti – tek sam na početku, optimistično nam govori Filip.
Saznali smo da priprema tla nije zahtjevna, a takva je i sama kultura. Zemlju je pripremio zajedno sa svojim stricem Mirkom Perkovićem Lolom s kojim je zasadio oko tisuću sadnica.
Zašto baš šepurina i koje su prednosti plantažnoga uzgoja te kulture?
– To je jedna od kultura koja nije zahtjevna za uzgoj, ne traži mnogo, a zauzvrat može dati puno. Sam grm plantažne šepurine ima sedamdeset posto manje trnja u odnosu na samonikli, a plod je puno veći. Poznato je i da je njezin plod vrlo bogat C vitaminom, a uz uobičajene pekmeze, sirupe i čajeve vrlo vrijedna i kvalitetna su vina i ulja od ovoga ploda. Valja napomenuti i da je cijena ulja vrlo visoka.
Kod nas je šepurina zastupljena kao samonikli grm i susrećemo je svugdje u kraju. Nadam se da će se pokazati dobrom i na ovom plantažnom uzgoju. Za sada je sve na razini pilot- projekta jer u okolini generalno nemamo iskustva u tome.
Je li zahtjevan uzgoj ove kulture?
– U odnosu na bobičasta voća, maline, kupine, grožđe, ovo zahtjeva najmanje truda. Dovoljna je godišnja rezidba stabala, a navodnjavanje nije nužno. Iz tog razloga vjerujem da se će i svaki grm na naš trud i brigu znati odgovoriti.
Namjeravate li se baviti preradom šipka?
– Za sada ništa nije isključeno. Pričekat ćemo drugu godinu u kojoj očekujemo prvi konkretni urod. Prema pojedinim stručnim mišljenjima puni urod se očekuje nakon pet godina, a očekivani vijek jednoga stabla je od 30 do 35 godina, napominje Filip.
Nadamo se da će ovaj eksperiment, prije svega, potaknuti razvoj te pospješiti raznovrsnost uzgoja poljoprivrednih kultura i kao takav imati svoju budućnost u duvanjskome kraju.
Više pogledajte ovdje: Tomislavcity
– Radi se o divljoj ruži – šipku ili kako mi to uobičajeno kažemo šepurini ili šipurini. Nije ta ideja od jučer, dugo sam razmišljao o plantažnom uzgoju te kulture i nakon dvogodišnjega istraživanja i traganja za informacijama donio odluku. Prije mjesec dana u Zvorniku sam kupio sadni materijal i posadio stabljike u našem polju. Tu se zasigurno neću zaustaviti – tek sam na početku, optimistično nam govori Filip.
Saznali smo da priprema tla nije zahtjevna, a takva je i sama kultura. Zemlju je pripremio zajedno sa svojim stricem Mirkom Perkovićem Lolom s kojim je zasadio oko tisuću sadnica.
Zašto baš šepurina i koje su prednosti plantažnoga uzgoja te kulture?
– To je jedna od kultura koja nije zahtjevna za uzgoj, ne traži mnogo, a zauzvrat može dati puno. Sam grm plantažne šepurine ima sedamdeset posto manje trnja u odnosu na samonikli, a plod je puno veći. Poznato je i da je njezin plod vrlo bogat C vitaminom, a uz uobičajene pekmeze, sirupe i čajeve vrlo vrijedna i kvalitetna su vina i ulja od ovoga ploda. Valja napomenuti i da je cijena ulja vrlo visoka.
Kod nas je šepurina zastupljena kao samonikli grm i susrećemo je svugdje u kraju. Nadam se da će se pokazati dobrom i na ovom plantažnom uzgoju. Za sada je sve na razini pilot- projekta jer u okolini generalno nemamo iskustva u tome.
Je li zahtjevan uzgoj ove kulture?
– U odnosu na bobičasta voća, maline, kupine, grožđe, ovo zahtjeva najmanje truda. Dovoljna je godišnja rezidba stabala, a navodnjavanje nije nužno. Iz tog razloga vjerujem da se će i svaki grm na naš trud i brigu znati odgovoriti.
Namjeravate li se baviti preradom šipka?
– Za sada ništa nije isključeno. Pričekat ćemo drugu godinu u kojoj očekujemo prvi konkretni urod. Prema pojedinim stručnim mišljenjima puni urod se očekuje nakon pet godina, a očekivani vijek jednoga stabla je od 30 do 35 godina, napominje Filip.
Nadamo se da će ovaj eksperiment, prije svega, potaknuti razvoj te pospješiti raznovrsnost uzgoja poljoprivrednih kultura i kao takav imati svoju budućnost u duvanjskome kraju.
Više pogledajte ovdje: Tomislavcity
