Papinski godišnjak (Annuario Pontificio) 2016 i Annuarium Statisticum Ecclesiae 2014, koje je priredio Središnji ured za crkvenu statistiku ovih su dana ugledali svjetlo dana.
Iz podataka koji su ondje doneseni mogu se uočiti neke novosti vezane uz život Katoličke crkve u svijetu u razdoblju od 15. veljače 2015. do 31. prosinca 2015. godine. Tijekom tog razdoblja jedna je eparhija uzdignuta u metropoliju, osnovana su tri nova biskupska sjedišta, 3 eparhije, 2 apostolska egzarhata a jedan je apostolski egzarhat uzdignut u eparhiju.
Statistički podaci Annuarium Statisticum-a, koji se odnose na 2014. godinu, pružaju sažetu analizu glavnih trendova u Katoličkoj crkvi na cijelom svijetu.
U proteklih devet godina, broj krštenih katolika u svijetu rastao je bržim tempom (14,1%) u odnosu na rast svjetske populacije u istom razdoblju (10,8%). Ukupni broj katolika povećao se s milijardu i 115 milijuna, koliko ih je bilo 2005., na oko milijardu i 272 milijuna u 2014. godini. Što se tiče zemljopisne raspodjele ona je vrlo šarolika. Premda, prema podacima iz 2014., na Starom kontinentu živi gotovo 23% od ukupnog broja katolika u svijetu, Europa bilježi najmanji porast broja katolika, nešto manji od 2%. Katolici u Europi čine oko 40% ukupnog stanovništva. Broj krštenih katolika u Oceaniji raste slabijim ritmom od porasta broja stanovnika, dok je na američkom i azijskom kontinentu trend obratan. Afrički kontinent nedvojbeno bilježi najveći rast: broj krštenika (oko 215 milijuna u 2014.) raste više no dvostruko brže od ritma kojim njihov broj raste u azijskim zemljama i daleko brže od rasta ukupnog broja stanovnika afričkog kontinenta. Usprkos blagom padu broja katolika na svom teritoriju u 2014. godini, Amerika i dalje ostaje kontinent na kojem živi gotovo polovica krštenika.
Od 2005. do 2014. broj biskupâ u svijetu je porastao za 8,2%, s 4 841 na 5 237. Najveći je rast zabilježen u Aziji (+14,3%) i Africi (+12,9%). Broj krštenih vjernika po biskupu je ostao nepromijenjen i najveća koncentracija je zabilježena u Americi i Europi.
Glede statističkih podataka o svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, njihov se ukupni broj povećao za 9 381, odnosno s 406 411, koliko ih je bilo 2005., na 415 792 u 2014. No dok se u Africi i Aziji bilježi značajan rast broja svećenika (+32,6% u Africi i +27,1% u Aziji), njihov se broj u Europi smanjio za 8% a u Oceaniji za 1,7%. Ali premda se broj svećenika, ukupno gledajući, povećao, podaci pokazuju da broj dijecezanskih svećenika bilježe značajan rast a redovničkih oštar pad.
Krajem 2014. u svijetu je bilo 44 566 stalnih đakona, zavjetovanih redovnika nesvećenika 54 559 a zavjetovanih redovnica gotovo 683 000. Broj stalnih đakona bilježi snažan rast u navedenom razdoblju: njihov se broj s oko 33 000 u 2005. popeo na preko 45 000 u 2014. Najveći porast broja stalnih đakona bilježe Europa i Amerika. U svijetu, prema podacima iz 2014. godine, na 100 svećenika dolazi 10,7% stalnih đakona, najmanje, 0,48%, u Aziji a najviše, 23,5, u Americi. U Europi je taj koeficijent oko 8, dok u Africi 1,1 đakon dolazi na 100 svećenika.
Ukupan broj zavjetovanih redovnika nesvećenika u svijetu bilježi u spomenutom razdoblju neznatan pad s time što Amerika, Europa i Oceanija bilježe pad dok je u Aziji i Africi trend obratan, njihov se broj povećao, i to u Aziji za čak 30,1%.
Od ukupno 682 729 zavjetovanih redovnica, njih oko 38% živi u Europi, slijedi Amerika s 177 000 redovnica i Azija sa 170 000. Broj zavjetovanih redovnica se od 2005. do 2014 smanjio za 10,2%. I ovdje postotci variraju: dok se u Americi, Europi i Oceaniji bilježi njihov pad između 18 i 20%, u Africi i Aziji broj redovnica je u značajnom porastu, u Africi čak za 20%.
Ukupni broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, u svijetu se povećao od 2005. do 2014. sa 114 439 na 116 939. Zanimljivo je da broj svećeničkih kandidata od 2005. do 2011. bilježi stalni rast, a zatim od 2011. do 2014. određeni pad. To u brojkama izgleda ovako: njihov broj se u prvom razdoblju povećao s 114 439 na 120 616 da bi se u drugom razdoblju smanjio na 116 939. Broj bogoslova se od 2011. do 2014. smanjio na svim kontinentima osim u Africi gdje se njihov broj povećao za 3,8%.
Kada se pak promatra cjelokupno razdoblje, od 2005. do 2014., teritorijalne razlike ovdje dolaze do posebno velikog izražaja. Dok se u Africi, Aziji i Oceaniji bilježi snažni razvoj (s ritmovima rasta od 21% u Africi, 14,6% u Aziji i 7,2% u Oceaniji) Europa bilježi pad od 17,5% a Amerika (posebno zbog negativnih trendova na jugu kontinenta) pad od 7,9%.
Zanimljiv je podatak o broju bogoslova na 100 svećenika kao pokazatelju moguće generacijske zamjenjivosti u stvarnoj pastoralnoj službi. I u tome prednjače Afrika i Azija s 66 odnosno 54 kandidata, dok u Europi na 100 svećenika dolazi 10 kandidata što potvrđuje daljnju stagnaciju svećeničkih zvanja na našem kontinentu. U sredini su Amerika i Oceanija s 28 odnosno 22 svećenička kandidata na 100 svećenika u 2014. godini. U prosjeku na 100 svećenika dolazi 28,12 bogoslova, prenosi Crkva na kamenu.
Iz podataka koji su ondje doneseni mogu se uočiti neke novosti vezane uz život Katoličke crkve u svijetu u razdoblju od 15. veljače 2015. do 31. prosinca 2015. godine. Tijekom tog razdoblja jedna je eparhija uzdignuta u metropoliju, osnovana su tri nova biskupska sjedišta, 3 eparhije, 2 apostolska egzarhata a jedan je apostolski egzarhat uzdignut u eparhiju.
Statistički podaci Annuarium Statisticum-a, koji se odnose na 2014. godinu, pružaju sažetu analizu glavnih trendova u Katoličkoj crkvi na cijelom svijetu.
U proteklih devet godina, broj krštenih katolika u svijetu rastao je bržim tempom (14,1%) u odnosu na rast svjetske populacije u istom razdoblju (10,8%). Ukupni broj katolika povećao se s milijardu i 115 milijuna, koliko ih je bilo 2005., na oko milijardu i 272 milijuna u 2014. godini. Što se tiče zemljopisne raspodjele ona je vrlo šarolika. Premda, prema podacima iz 2014., na Starom kontinentu živi gotovo 23% od ukupnog broja katolika u svijetu, Europa bilježi najmanji porast broja katolika, nešto manji od 2%. Katolici u Europi čine oko 40% ukupnog stanovništva. Broj krštenih katolika u Oceaniji raste slabijim ritmom od porasta broja stanovnika, dok je na američkom i azijskom kontinentu trend obratan. Afrički kontinent nedvojbeno bilježi najveći rast: broj krštenika (oko 215 milijuna u 2014.) raste više no dvostruko brže od ritma kojim njihov broj raste u azijskim zemljama i daleko brže od rasta ukupnog broja stanovnika afričkog kontinenta. Usprkos blagom padu broja katolika na svom teritoriju u 2014. godini, Amerika i dalje ostaje kontinent na kojem živi gotovo polovica krštenika.
Od 2005. do 2014. broj biskupâ u svijetu je porastao za 8,2%, s 4 841 na 5 237. Najveći je rast zabilježen u Aziji (+14,3%) i Africi (+12,9%). Broj krštenih vjernika po biskupu je ostao nepromijenjen i najveća koncentracija je zabilježena u Americi i Europi.
Glede statističkih podataka o svećenicima, dijecezanskim i redovničkim, njihov se ukupni broj povećao za 9 381, odnosno s 406 411, koliko ih je bilo 2005., na 415 792 u 2014. No dok se u Africi i Aziji bilježi značajan rast broja svećenika (+32,6% u Africi i +27,1% u Aziji), njihov se broj u Europi smanjio za 8% a u Oceaniji za 1,7%. Ali premda se broj svećenika, ukupno gledajući, povećao, podaci pokazuju da broj dijecezanskih svećenika bilježe značajan rast a redovničkih oštar pad.
Krajem 2014. u svijetu je bilo 44 566 stalnih đakona, zavjetovanih redovnika nesvećenika 54 559 a zavjetovanih redovnica gotovo 683 000. Broj stalnih đakona bilježi snažan rast u navedenom razdoblju: njihov se broj s oko 33 000 u 2005. popeo na preko 45 000 u 2014. Najveći porast broja stalnih đakona bilježe Europa i Amerika. U svijetu, prema podacima iz 2014. godine, na 100 svećenika dolazi 10,7% stalnih đakona, najmanje, 0,48%, u Aziji a najviše, 23,5, u Americi. U Europi je taj koeficijent oko 8, dok u Africi 1,1 đakon dolazi na 100 svećenika.
Ukupan broj zavjetovanih redovnika nesvećenika u svijetu bilježi u spomenutom razdoblju neznatan pad s time što Amerika, Europa i Oceanija bilježe pad dok je u Aziji i Africi trend obratan, njihov se broj povećao, i to u Aziji za čak 30,1%.
Od ukupno 682 729 zavjetovanih redovnica, njih oko 38% živi u Europi, slijedi Amerika s 177 000 redovnica i Azija sa 170 000. Broj zavjetovanih redovnica se od 2005. do 2014 smanjio za 10,2%. I ovdje postotci variraju: dok se u Americi, Europi i Oceaniji bilježi njihov pad između 18 i 20%, u Africi i Aziji broj redovnica je u značajnom porastu, u Africi čak za 20%.
Ukupni broj bogoslova, dijecezanskih i redovničkih, u svijetu se povećao od 2005. do 2014. sa 114 439 na 116 939. Zanimljivo je da broj svećeničkih kandidata od 2005. do 2011. bilježi stalni rast, a zatim od 2011. do 2014. određeni pad. To u brojkama izgleda ovako: njihov broj se u prvom razdoblju povećao s 114 439 na 120 616 da bi se u drugom razdoblju smanjio na 116 939. Broj bogoslova se od 2011. do 2014. smanjio na svim kontinentima osim u Africi gdje se njihov broj povećao za 3,8%.
Kada se pak promatra cjelokupno razdoblje, od 2005. do 2014., teritorijalne razlike ovdje dolaze do posebno velikog izražaja. Dok se u Africi, Aziji i Oceaniji bilježi snažni razvoj (s ritmovima rasta od 21% u Africi, 14,6% u Aziji i 7,2% u Oceaniji) Europa bilježi pad od 17,5% a Amerika (posebno zbog negativnih trendova na jugu kontinenta) pad od 7,9%.
Zanimljiv je podatak o broju bogoslova na 100 svećenika kao pokazatelju moguće generacijske zamjenjivosti u stvarnoj pastoralnoj službi. I u tome prednjače Afrika i Azija s 66 odnosno 54 kandidata, dok u Europi na 100 svećenika dolazi 10 kandidata što potvrđuje daljnju stagnaciju svećeničkih zvanja na našem kontinentu. U sredini su Amerika i Oceanija s 28 odnosno 22 svećenička kandidata na 100 svećenika u 2014. godini. U prosjeku na 100 svećenika dolazi 28,12 bogoslova, prenosi Crkva na kamenu.
