Nedavno objavljena znanstvena studija koja se temelji na nekoliko različitih istraživanja pokazala je kako žene koje jedu velike količine prerađenog mesa imaju 9 posto više šansi da dobiju rak od onih koje jedu manje količine, piše BBC.
Ova znanstvena studija, objavljena u International Journal of Cancer, potvrdila je prethodne nalaze Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj prerađeno meso uzrokuje rak.
No stručnjaci preporučuju oprez oko zaključaka nove znanstvene studije i kažu kako je stvaran rizik za ženu “jako malen”.
Koliko su pouzdani rezultati istraživanja?
Studija je obuhvatila rezultate istraživanja provedenih na više od milijun žena, a pokazala je kako postoji povezanost između konzumacije prerađenog mesa i rizika od raka dojke. No nije utvrđena uzročna veza. Naime, na temelju rezultata nije moguće utvrditi uzročnu vezu, odnosno nije moguće isključiti druge faktore koji su mogli utjecati na nastanak raka dojke.
Osim toga, u tom znanstvenom radu koriste se rezultati 15 različitih istraživanja koja pak na različite načine definiraju pojam visoke konzumacije mesa. Na primjer, jedno od istraživanja iz Velike Britanije visoku konzumaciju prerađenog mesa definira kao više od 9 grama dnevno, što je ekvivalent dvije do tri tanke kriške slanine tjedno, dok ostale visokom konzumacijom smatraju značajno više količine. U ovom istraživanju znanstvenici su bilježili što žene jedu i pratili koja će od njih razviti rak dojke.
No jedan od problema je što se žene koje su jele različite količine prerađenog mesa, nisu u svemu drugome jednako ponašale i nisu imale iste prehrambene navike, jednako zdravstveno stanje i sl. Ti drugi faktori također su mogli utjecati na povećanje rizika od raka dojke.
Koliki je rizik?
U Velikoj Britaniji 14 od 100 žena dobit će rak dojke u nekom periodu života. To pokazuje da povećanje rizika za 9 posto u cijeloj populaciji žena donosi jedan dodatni slučaj raka više na 100 žena.
Prema podacima CANCER Research UK, najveće dobrotvorne institucije za istraživanje raka, prevencija raka dojke moguća je u oko 23 posto slučajeva. Pretpostavlja se da je otprilike osam posto slučaja raka dojke uzrokovano prekomjernom težinom, a drugih 8 konzumacijom alkohola.
Rezultati se odnose samo na prerađeno, no ne i na crveno meso
Autori znanstvenog članka objavljenog u International Journal of Cancer kažu da se povezanost koju su otkrili odnosi samo na prerađeno, ali ne i crveno meso.
Na listi Svjetske zdravstvene organizacije prerađeno meso spada u kategoriju kancerogenog i to ponajviše zbog istraživanja koja prerađeno meso povezuju s rakom crijeva. Na istoj listi crveno meso spade u kategoriju “moguće kancerogenog”.
Što je prerađeno meso?
Prerađeno meso je meso koje se ne prodaje svježe, već se čuva kroz soljenje, sušenje dimom ili druge postupke. U ovu kategoriju spadaju slanina, salama, zimske kobasice, hrenovke, šunka, pršut i slično.
Treba li onda prestati jesti prerađeno meso?
Doktor Maryam Farvid s Harvarda, jedan od autora studije, preporučuje da se konzumacija prerađenog mesa smanji, ali ne i potpuno izbaci iz prehrane.
Doktor Gunter Kuhnle, nutricionist sa Sveučilišta Reading koji nije sudjelovao u izradi studije, kaže da je “upitno” trebaju li ljudi smanjiti konzumaciju crvenog i prerađenog mesa zbog ovih rezultata.
Kaže da je stvarni rizik od prerađenog mesa za pojedince “vrlo malen” i da su rezultati relevantniji za donošenje zaključaka na cijeloj populaciji.
Dodao je i da bi trebalo nastaviti istraživanje kako bi se potvrdila veza prerađenog mesa i raka te proučilo može li se taj rizik smanjiti, na primjer, novim metodama proizvodnje hrane.
Ova znanstvena studija, objavljena u International Journal of Cancer, potvrdila je prethodne nalaze Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj prerađeno meso uzrokuje rak.
No stručnjaci preporučuju oprez oko zaključaka nove znanstvene studije i kažu kako je stvaran rizik za ženu “jako malen”.
Koliko su pouzdani rezultati istraživanja?
Studija je obuhvatila rezultate istraživanja provedenih na više od milijun žena, a pokazala je kako postoji povezanost između konzumacije prerađenog mesa i rizika od raka dojke. No nije utvrđena uzročna veza. Naime, na temelju rezultata nije moguće utvrditi uzročnu vezu, odnosno nije moguće isključiti druge faktore koji su mogli utjecati na nastanak raka dojke.
Osim toga, u tom znanstvenom radu koriste se rezultati 15 različitih istraživanja koja pak na različite načine definiraju pojam visoke konzumacije mesa. Na primjer, jedno od istraživanja iz Velike Britanije visoku konzumaciju prerađenog mesa definira kao više od 9 grama dnevno, što je ekvivalent dvije do tri tanke kriške slanine tjedno, dok ostale visokom konzumacijom smatraju značajno više količine. U ovom istraživanju znanstvenici su bilježili što žene jedu i pratili koja će od njih razviti rak dojke.
No jedan od problema je što se žene koje su jele različite količine prerađenog mesa, nisu u svemu drugome jednako ponašale i nisu imale iste prehrambene navike, jednako zdravstveno stanje i sl. Ti drugi faktori također su mogli utjecati na povećanje rizika od raka dojke.
Koliki je rizik?
U Velikoj Britaniji 14 od 100 žena dobit će rak dojke u nekom periodu života. To pokazuje da povećanje rizika za 9 posto u cijeloj populaciji žena donosi jedan dodatni slučaj raka više na 100 žena.
Prema podacima CANCER Research UK, najveće dobrotvorne institucije za istraživanje raka, prevencija raka dojke moguća je u oko 23 posto slučajeva. Pretpostavlja se da je otprilike osam posto slučaja raka dojke uzrokovano prekomjernom težinom, a drugih 8 konzumacijom alkohola.
Rezultati se odnose samo na prerađeno, no ne i na crveno meso
Autori znanstvenog članka objavljenog u International Journal of Cancer kažu da se povezanost koju su otkrili odnosi samo na prerađeno, ali ne i crveno meso.
Na listi Svjetske zdravstvene organizacije prerađeno meso spada u kategoriju kancerogenog i to ponajviše zbog istraživanja koja prerađeno meso povezuju s rakom crijeva. Na istoj listi crveno meso spade u kategoriju “moguće kancerogenog”.
Što je prerađeno meso?
Prerađeno meso je meso koje se ne prodaje svježe, već se čuva kroz soljenje, sušenje dimom ili druge postupke. U ovu kategoriju spadaju slanina, salama, zimske kobasice, hrenovke, šunka, pršut i slično.
Treba li onda prestati jesti prerađeno meso?
Doktor Maryam Farvid s Harvarda, jedan od autora studije, preporučuje da se konzumacija prerađenog mesa smanji, ali ne i potpuno izbaci iz prehrane.
Doktor Gunter Kuhnle, nutricionist sa Sveučilišta Reading koji nije sudjelovao u izradi studije, kaže da je “upitno” trebaju li ljudi smanjiti konzumaciju crvenog i prerađenog mesa zbog ovih rezultata.
Kaže da je stvarni rizik od prerađenog mesa za pojedince “vrlo malen” i da su rezultati relevantniji za donošenje zaključaka na cijeloj populaciji.
Dodao je i da bi trebalo nastaviti istraživanje kako bi se potvrdila veza prerađenog mesa i raka te proučilo može li se taj rizik smanjiti, na primjer, novim metodama proizvodnje hrane.
