Sjetva mrkve kreće već u prvim danima studenog. Odgovaraju joj plodna zemljišta neutralne reakcije.
Kvaliteta zemljišta ima najvažniji utjecaj na formiranje pravilnog korijena. Kada naiđe na kamen ili nepropusni sloj račva se i puca.
Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, paprika, paradajz, kupus, a loši su korjenasto i krtolasto povrće. Poslije nje se može sijati skoro sve povrće.
Mrkva se gaji kao drugi usjev u plodoredu
Najčešće se gaji kao drugi usjev u plodoredu, poslije biljaka koje se obilno đubre stajnjakom.
Mrkvu u tipu „Nantes“ treba sijati u šestorede bankove širine 120 cm, s razmakom između redova 14 cm i rastojanjem između bankova pola metra. Sije se na dubinu od 1,5 do 2 cm.
U zavisnosti od temperature nicanje može da traje i do 20 dana. Da bi se skratio ovaj period sjeme se prije sjetve naklijava.
Sadnja mrkve
Za naklijavanje sjeme se stavi u platnenu vrećicu i kvasi umakanjem u hladnu vodu svakih pet sati tijekom jednog do dva dana. Poslije namakanja se ocijedi i ostavi na temperaturi od 18 – 20 stupnjeva. Tijekom ovog tretmana sjeme polako bubri i povećava zapreminu.
Prije sjetve ga treba prosušiti da bi se nicanje olakšalo i normalno nastavilo.
Jarovizacija sjemena nema veze s jarovizacijom biljaka koja utiče na prorastanje i cvjetanje.
Na početku ovog procesa kilogram sjemena se potopi u litar vode i drži na sobnoj temperaturi tijekom 4 – 5 dana, tj. dok ne počne klijanje. Zatim se prenosi u frižider u kojem je temperatura od 0- 1 stupnja , i tu se čuva 10 – 15 dana.
Sije se u vlažno zemljište. Jarovizirano sjeme niče 7-8 dana ranije od nejaroviziranog. Mrkva iz ovog roka se vadi u ožujku. Tada na tržištu ima dovoljno mrkve iz hladnjača, tako da u studenom treba sijati mrkvu samo ako postoji sigurno tržište, prenosi Caportal.net
Kvaliteta zemljišta ima najvažniji utjecaj na formiranje pravilnog korijena. Kada naiđe na kamen ili nepropusni sloj račva se i puca.
Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, paprika, paradajz, kupus, a loši su korjenasto i krtolasto povrće. Poslije nje se može sijati skoro sve povrće.
Mrkva se gaji kao drugi usjev u plodoredu
Najčešće se gaji kao drugi usjev u plodoredu, poslije biljaka koje se obilno đubre stajnjakom.
Mrkvu u tipu „Nantes“ treba sijati u šestorede bankove širine 120 cm, s razmakom između redova 14 cm i rastojanjem između bankova pola metra. Sije se na dubinu od 1,5 do 2 cm.
U zavisnosti od temperature nicanje može da traje i do 20 dana. Da bi se skratio ovaj period sjeme se prije sjetve naklijava.
Sadnja mrkve
Za naklijavanje sjeme se stavi u platnenu vrećicu i kvasi umakanjem u hladnu vodu svakih pet sati tijekom jednog do dva dana. Poslije namakanja se ocijedi i ostavi na temperaturi od 18 – 20 stupnjeva. Tijekom ovog tretmana sjeme polako bubri i povećava zapreminu.
Prije sjetve ga treba prosušiti da bi se nicanje olakšalo i normalno nastavilo.
Jarovizacija sjemena nema veze s jarovizacijom biljaka koja utiče na prorastanje i cvjetanje.
Na početku ovog procesa kilogram sjemena se potopi u litar vode i drži na sobnoj temperaturi tijekom 4 – 5 dana, tj. dok ne počne klijanje. Zatim se prenosi u frižider u kojem je temperatura od 0- 1 stupnja , i tu se čuva 10 – 15 dana.
Sije se u vlažno zemljište. Jarovizirano sjeme niče 7-8 dana ranije od nejaroviziranog. Mrkva iz ovog roka se vadi u ožujku. Tada na tržištu ima dovoljno mrkve iz hladnjača, tako da u studenom treba sijati mrkvu samo ako postoji sigurno tržište, prenosi Caportal.net
