Ljudi su vrlo sretna bića – često nesvjesna blagostanja koje im je na planetu Zemlja pruženo – od osnovnih stvari do onog što pretačemo u svakodnevni luksuz.
Na našu žalost, uslijed povećanja stanovništva, ubrzanog i rastrošnog načina života sve više resursa nestaje, a ovo su stvari kojih će nam prvih – i to uskoro, nedostajati, ističu stručnjaci.
Najveće brige svode se na nedostatak nafte, vode i sličnih industrijskih pokretača, no priča je puno kompliciranija od toga, piše BBC.
1. Mjesto u orbiti
Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti.
Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.
2. Pijesak
Pijeska ima u neograničenim količinama, toliko da se usporedba s njim koristila za opisivanje nečeg što je beskonačno, sasvim uobičajeno ali opet magično, i da je njegovo iscrpljivanje gotovo nemoguća misija. Zvijezda ima više nego zrnaca pijeska, kako govore astronomi. Pijeska ima u ogromnim količinama, a kako kažu istraživači sa Sveučilišta na Havajima, riječ je o 500 kvadrilijuna.
No pijesak nije tako beskonačan koliko mislimo. Zaboravljamo na našu neutaživu glad za izgradnjom novih zgrada, cesta, stakla, pa čak i elektronike. I sve to pogađa upravo mjesta koja najviše volimo. Svijet potroši između 30 i 40 milijardi tona građevinskog materijala godišnje, a polovica toga otpada na pijesak, što je dovoljno kako bi se izgradilo zid visok i širok po 27 metara oko ekvatora.
Pijesak je uz vodu najčešći prirodni materijal kojeg se koristi i onaj na kojem je izgrađeno naše društvo. U posljednjih pet godina globalna potrošnja se učetverostručila, s obzirom na velike apetite Kine i Indije zbog potrebe izgradnje velike infrastrukture. Oko 15 do 20 milijardi pijeska koji se godišnje potroši, oko polovice završi za potrebe betona. Naša “betonska” potreba toliko je velika da ga godišnje proizvedemo gotovo dva kubična metra po svakom muškarcu, ženi i djetetu na planetu.
3. Srdele
Vrlo zdrava, povoljna i do sada lako dostupna morska namirnica nestaje velikom i alarmantnom brzinom. Primjerice, broj srdela u Pacifiku je na rubu kolapsa, pokazuju studije prema kojima je populacija od 1,8 milijuna metričkih tona u 2006. u 2016. pala na mizernih 100 tisuća tona.
Isti se fenomen uočava i u drugim morima, a jedan od razloga je pretjerani izlov kao i uništavanje njihovih ekosustava.
4. Helij
Većina ljudi helij znao kao magični plin koji omogućuje balonima da lete u zrak i koji pretvaraju naš glas u Paško Patka. Budući da izvori helija nisu obnovljivi, prijeti nam nestašica u budućnosti, ističu znanstvenici. Helij nastaje kao nusprodukt raspadanja urana, a budući da se samo podiže uvis, nemoguće ga je uloviti nakon što je pobjegao, prenosi Express.hr.
Budućnost bez helija nije samo loša vijest za ljubitelje balona – već i za puno toga drugog. Helij pomaže hladiti magnete u MR aparatima, koristi se u zavarivanju, neophodan je u poluvodičkoj industriji, a najvažniji je plin za provjeru istjecanja kod visokotlačnih spremnika i za čitav niz znanstvenih eksperimenata.
5. Kvalitetna kava
Zabrinjavajući izvještaj Instituta za klimatske promjene sugerira da bi kava mogla u potpunosti nestati do 2080. godine, ako se nastavi porast temperatura na Zemlji. Prema tom izvješću, do 2050. godine polovica trenutnih poljoprivrednih zemljišta na kojima se uzgaja kava postat će potpuno beskorisna jer će više temperature zraka potaknuti prekomjerno razmnožavanje gljivica i nametnika.
To se prvenstveno odnosi na kavu Arabicu koja ima genetski ograničenu lozu i pitanje je u kojoj se mjeri može prilagoditi. Ova vrsta kave uzgaja se više od tisuću godina u jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, po kojemu je i dobila ime.
6. Čokolada
Čokolada je ukusna i to svi znamo. A da je njena proizvodnja skupa i dugotrajna, činjenice su s kojima je upoznat daleko manji broj ljudi. Kakaovac dozrijeva čak pet godina, a berba je iznimno teška i mora se obavljati ručno pri nesnosnim vrućinama. Može se uzgajati samo u ekvatorskoj zoni, odnosno na području u kojem se nalaze neke od najnestabilnijih zemalja svijeta.
Većina svjetske opskrbe dolazi iz zapadne Afrike gdje su poljoprivrednici plaćeni 80 centi dnevno i dječji rad nije izuzetak. Nakon što zakoni koji reguliraju pravednu trgovinu počnu prožimati industriju i prouzroče porast cijene rada, poljoprivrednici će se suočiti s gubicima, što će dovesti do okončanja masovne proizvodnje. Pretpostavlja se da će se to dogoditi do kraja 2020. godine.
7. Slanina
Nimalo optimističniji scenariji čeka i omiljeni slani suhomesnati proizvod. Predviđaju ga i Američki ured za poljoprivredu i Britanska udruga uzgajivača svinja. Razlozi? Kombinacija čimbenika kao što su suša, epidemija proljeva među svinjama te rezanje proizvodnje zbog smanjenja gubitaka.
Iako to ne znači da će proizvodnja potpuno nestati, cijene će sigurno rasti.
8. Voda
Na posljednjem mjestu, ali i kao najvažniji te najneophodniji element koji će u budućnosti nestati znanstvenici ističu vodu. Iako 71 posto površine Zemlje prekriva voda, one pitke svakako nedostaje.
Da bi Zemlja uskoro mogla ostati bez vode upozorili su NASA-ini znanstvenici objavljujući studiju prema kojoj je 37 najvećih vodenih bazena na svijetu u velikom nedostatku vode zbog toga što su prošli svoju točku održivosti, odnosno iz njih je uzeto više vode nego što je prirodno moglo biti vraćeno.
Uz to, još je čak 13 bazena u kritičnom stanju, a znanstvenici upozoravaju da je ovdje riječ o dugoročnom problemu koji će se pogoršavati sve više i više, toliko da NASA upozorava da svijet ostaje bez pitke vode. Kalifornija najzagađenija GMO otrovima, ali i pogođena stravičnim sušama, kako prognoziraju znanstvenici, ostaje bez pitke vode za svega nekoliko tjedana. No, u kritičnim situacijama su i Indija, Pakistan i Sjeverna Afrika, gdje su druge opcije nabavke vode ograničene.
Na našu žalost, uslijed povećanja stanovništva, ubrzanog i rastrošnog načina života sve više resursa nestaje, a ovo su stvari kojih će nam prvih – i to uskoro, nedostajati, ističu stručnjaci.
Najveće brige svode se na nedostatak nafte, vode i sličnih industrijskih pokretača, no priča je puno kompliciranija od toga, piše BBC.
1. Mjesto u orbiti
Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti.
Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.
2. Pijesak
Pijeska ima u neograničenim količinama, toliko da se usporedba s njim koristila za opisivanje nečeg što je beskonačno, sasvim uobičajeno ali opet magično, i da je njegovo iscrpljivanje gotovo nemoguća misija. Zvijezda ima više nego zrnaca pijeska, kako govore astronomi. Pijeska ima u ogromnim količinama, a kako kažu istraživači sa Sveučilišta na Havajima, riječ je o 500 kvadrilijuna.
No pijesak nije tako beskonačan koliko mislimo. Zaboravljamo na našu neutaživu glad za izgradnjom novih zgrada, cesta, stakla, pa čak i elektronike. I sve to pogađa upravo mjesta koja najviše volimo. Svijet potroši između 30 i 40 milijardi tona građevinskog materijala godišnje, a polovica toga otpada na pijesak, što je dovoljno kako bi se izgradilo zid visok i širok po 27 metara oko ekvatora.
Pijesak je uz vodu najčešći prirodni materijal kojeg se koristi i onaj na kojem je izgrađeno naše društvo. U posljednjih pet godina globalna potrošnja se učetverostručila, s obzirom na velike apetite Kine i Indije zbog potrebe izgradnje velike infrastrukture. Oko 15 do 20 milijardi pijeska koji se godišnje potroši, oko polovice završi za potrebe betona. Naša “betonska” potreba toliko je velika da ga godišnje proizvedemo gotovo dva kubična metra po svakom muškarcu, ženi i djetetu na planetu.
3. Srdele
Vrlo zdrava, povoljna i do sada lako dostupna morska namirnica nestaje velikom i alarmantnom brzinom. Primjerice, broj srdela u Pacifiku je na rubu kolapsa, pokazuju studije prema kojima je populacija od 1,8 milijuna metričkih tona u 2006. u 2016. pala na mizernih 100 tisuća tona.
Isti se fenomen uočava i u drugim morima, a jedan od razloga je pretjerani izlov kao i uništavanje njihovih ekosustava.
4. Helij
Većina ljudi helij znao kao magični plin koji omogućuje balonima da lete u zrak i koji pretvaraju naš glas u Paško Patka. Budući da izvori helija nisu obnovljivi, prijeti nam nestašica u budućnosti, ističu znanstvenici. Helij nastaje kao nusprodukt raspadanja urana, a budući da se samo podiže uvis, nemoguće ga je uloviti nakon što je pobjegao, prenosi Express.hr.
Budućnost bez helija nije samo loša vijest za ljubitelje balona – već i za puno toga drugog. Helij pomaže hladiti magnete u MR aparatima, koristi se u zavarivanju, neophodan je u poluvodičkoj industriji, a najvažniji je plin za provjeru istjecanja kod visokotlačnih spremnika i za čitav niz znanstvenih eksperimenata.
5. Kvalitetna kava
Zabrinjavajući izvještaj Instituta za klimatske promjene sugerira da bi kava mogla u potpunosti nestati do 2080. godine, ako se nastavi porast temperatura na Zemlji. Prema tom izvješću, do 2050. godine polovica trenutnih poljoprivrednih zemljišta na kojima se uzgaja kava postat će potpuno beskorisna jer će više temperature zraka potaknuti prekomjerno razmnožavanje gljivica i nametnika.
To se prvenstveno odnosi na kavu Arabicu koja ima genetski ograničenu lozu i pitanje je u kojoj se mjeri može prilagoditi. Ova vrsta kave uzgaja se više od tisuću godina u jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, po kojemu je i dobila ime.
6. Čokolada
Čokolada je ukusna i to svi znamo. A da je njena proizvodnja skupa i dugotrajna, činjenice su s kojima je upoznat daleko manji broj ljudi. Kakaovac dozrijeva čak pet godina, a berba je iznimno teška i mora se obavljati ručno pri nesnosnim vrućinama. Može se uzgajati samo u ekvatorskoj zoni, odnosno na području u kojem se nalaze neke od najnestabilnijih zemalja svijeta.
Većina svjetske opskrbe dolazi iz zapadne Afrike gdje su poljoprivrednici plaćeni 80 centi dnevno i dječji rad nije izuzetak. Nakon što zakoni koji reguliraju pravednu trgovinu počnu prožimati industriju i prouzroče porast cijene rada, poljoprivrednici će se suočiti s gubicima, što će dovesti do okončanja masovne proizvodnje. Pretpostavlja se da će se to dogoditi do kraja 2020. godine.
7. Slanina
Nimalo optimističniji scenariji čeka i omiljeni slani suhomesnati proizvod. Predviđaju ga i Američki ured za poljoprivredu i Britanska udruga uzgajivača svinja. Razlozi? Kombinacija čimbenika kao što su suša, epidemija proljeva među svinjama te rezanje proizvodnje zbog smanjenja gubitaka.
Iako to ne znači da će proizvodnja potpuno nestati, cijene će sigurno rasti.
8. Voda
Na posljednjem mjestu, ali i kao najvažniji te najneophodniji element koji će u budućnosti nestati znanstvenici ističu vodu. Iako 71 posto površine Zemlje prekriva voda, one pitke svakako nedostaje.
Da bi Zemlja uskoro mogla ostati bez vode upozorili su NASA-ini znanstvenici objavljujući studiju prema kojoj je 37 najvećih vodenih bazena na svijetu u velikom nedostatku vode zbog toga što su prošli svoju točku održivosti, odnosno iz njih je uzeto više vode nego što je prirodno moglo biti vraćeno.
Uz to, još je čak 13 bazena u kritičnom stanju, a znanstvenici upozoravaju da je ovdje riječ o dugoročnom problemu koji će se pogoršavati sve više i više, toliko da NASA upozorava da svijet ostaje bez pitke vode. Kalifornija najzagađenija GMO otrovima, ali i pogođena stravičnim sušama, kako prognoziraju znanstvenici, ostaje bez pitke vode za svega nekoliko tjedana. No, u kritičnim situacijama su i Indija, Pakistan i Sjeverna Afrika, gdje su druge opcije nabavke vode ograničene.
