Znanstvenici kažu da će doprinos topljenja leda na Antarktici porastu razine svjetskih mora biti značajan i izazovan, ali da neki dramatični scenariji jednostavno nisu realni, piše BBC u četvrtak.
Novi modeli iz njihove studije pokazuju kako će polarni jug reagirati u slučaju srednjeg do visokog porasta emisije stakleničkih plinova.
Najvjerojatniji ishod je porast razine mora od deset centimetara do 2100., tvrde stručnjaci.
Šanse da razina mora poraste 30 i više centimetara, što su predviđala neka ranija istraživanja, je jedan prema 20, kažu.
Najnoviju studiju, objavljenu u znanstvenom časopisu Nature, vodili su Catherine Ritz sa sveučilišta u Grenobleu u Francuskoj i Tamsin Edwards s Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji.
Ona uključuje jako puno stvarne fizike i znanja o obliku Zemljine kore i kretanju leda preko nje.
Osim toga, znanstvenici su koristili satelitske snimke aktualnih promjena na Antarktici.
Među njima su stanjivanje i povlačenje ledenjaka na zapadu tog kontinenta, u Amundsenovu moru. Vjeruje se da su ti ledenjaci nestabilni i da se nepovratno smanjuju.
Ono po čemu se studija razlikuje od ostalih je što umanjuje mogućnost nekog dramatičnog događaja, scenarija po kojem bi otapanje leda na nestabilnog Antarktici moglo do kraja stoljeća dovesti do porasta razine mora od pola metra, pa čak i metar.
“U našoj studiji to nije vjerojatno”, rekao je dr. Edwards BBC-u.
“Zemljina kora na Antarktici je jako važna za ono što se događa u ledenom pokrovu i postoje dijelovi koji su tako neravni i hrapavi i nisu tako kosi da bi se nešto dramatično moglo dogoditi”, dodao je.
“To ne znači da se to ne može dogoditi za nekoliko stotina ili tisuću godina, ali u roku od stotinu godina led ne može reagirati tako brzo”, istaknuo je Edwards.
Novi modeli iz njihove studije pokazuju kako će polarni jug reagirati u slučaju srednjeg do visokog porasta emisije stakleničkih plinova.
Najvjerojatniji ishod je porast razine mora od deset centimetara do 2100., tvrde stručnjaci.
Šanse da razina mora poraste 30 i više centimetara, što su predviđala neka ranija istraživanja, je jedan prema 20, kažu.
Najnoviju studiju, objavljenu u znanstvenom časopisu Nature, vodili su Catherine Ritz sa sveučilišta u Grenobleu u Francuskoj i Tamsin Edwards s Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji.
Ona uključuje jako puno stvarne fizike i znanja o obliku Zemljine kore i kretanju leda preko nje.
Osim toga, znanstvenici su koristili satelitske snimke aktualnih promjena na Antarktici.
Među njima su stanjivanje i povlačenje ledenjaka na zapadu tog kontinenta, u Amundsenovu moru. Vjeruje se da su ti ledenjaci nestabilni i da se nepovratno smanjuju.
Ono po čemu se studija razlikuje od ostalih je što umanjuje mogućnost nekog dramatičnog događaja, scenarija po kojem bi otapanje leda na nestabilnog Antarktici moglo do kraja stoljeća dovesti do porasta razine mora od pola metra, pa čak i metar.
“U našoj studiji to nije vjerojatno”, rekao je dr. Edwards BBC-u.
“Zemljina kora na Antarktici je jako važna za ono što se događa u ledenom pokrovu i postoje dijelovi koji su tako neravni i hrapavi i nisu tako kosi da bi se nešto dramatično moglo dogoditi”, dodao je.
“To ne znači da se to ne može dogoditi za nekoliko stotina ili tisuću godina, ali u roku od stotinu godina led ne može reagirati tako brzo”, istaknuo je Edwards.
