Državno tužiteljstvo je u nastavku suđenja za ometanje rada pravosuđa predočilo prijedloge i naredbe o proširenju posebnih istražnih radnji u odnosu na prvooptuženog Fahrudina Radončića.
Tužiteljica Suada Pašić uložila je prijedlog Tužiteljstva prema Sudu BiH za proširenjem posebnih istražnih radnji u odnosu na Radončića od 24. prosinca 2015., koje su, kako je rekla, podrazumijevale nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija.
"Tužiteljstvo je u aktu detaljno obrazložilo zbog čega se posebne istražne radnje traže, navedeno je da je teško doći do svjedoka, da se dokazi ne mogu prikupiti na drugi način, a dostavljen je i prijedlog Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)", pojasnila je tužiteljica.
Predočeni su dokazi da je Sud taj prijedlog zaprimio, kao i sudska naredba kojom su posebne istražne radnje određene od 25. prosinca 2015. do 23. siječnja 2016., kao i akt SIPA-i da postupi po toj naredbi. Uslijedio je prijedlog za proširenjem tih radnji od 13. siječnja prošle godine, prenosi BIRN.
"Utvrđeno je da osumnjičeni malo razgovora na broj telefona na koji su se naredbe odnosile, i da sa njega razgovore preusmjerava na drugi broj, a to je uslijedlo nakon uhićenja Bakira Dautbašića i Bilsene Šahman", rekla je tužiteljica Pašić, te potom uložila naredbu Suda po tom prijedlogu.
Tužiteljstvo je uložilo prijedlog za provođenjem posebnih istražnih radnji i od 20. siječnja 2016. u odnosu na oba broja telefona koja je koristio Radončić, a koji je sadržavao relevantne 'intenzivne' kontakte prvooptuženog i Dautbašića u kojima se pominje Azra Sarić i postupak na Kosovu. Uložena je i naredba Suda izdata po ovom prijedlogu.
Tužiteljica je za naredbe pojasnila da je Sud ocjenio da se standardnim metodama ne mogu pribaviti dokazi.
Obrana je istaknula da je Tužiteljstvo tek u prijedlogu od 20. siječnja 2016. prvi put naznačilo da je Sarić svjedok u kaznenom postupku koji se vodi u BiH, jer se do tada samo pominjalo da je svjedokinja na Kosovu. Istaknuti su i prigovori na nezakonitost ovih dokaza, kao i da je nezakonito sve što je proizašlo iz primarne naredbe.
"Tužiteljstvo je moralo utvrditi postojanje osnova sumnje, što je propustilo učiniti, a posebne istražne radnje ne mogu biti osnova za utvrđivanje tih elemenata. Dokazi sadrže neistinite navode, poput onog 'da su zastrašivani ključni svjedoci', a jedan svjedok je prijavio prijetnje", istaknuo je Radončićev branilac Dragan Barbarić.
Kako tvrdi, Obrana ima informacije da je kod prve naredbe došlo do greške i da se prisluškivao pogrešan čovjek. Radončić je rekao da se radi i političkoj montaži koja je imala za cilj da se manipulira sa sucem za prethodni postupak.
"Radi se o nekoj vrsti zabilješki koje su pune netočnosti i kolizija, poput da sam kontakte preusmjeravao na drugi broj, a nisam imao potrebu da išta krijem. Lažna je tvrdnja da sam komunicirao sa svjedocima, a ni u listinzima nema ništa što bi to potvrdilo", kazao je Radončić.
Optužnica Radončića tereti da je naredio izvršenje pritiska na Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršitelji bili Šahman i Dautbašić. Na teret je Radončiću stavljeno i da je u dogovoru s Dautbašićem, nastojao od Zijada Hadžijahića, uposlenika veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša utjecati da se zatvori.
Tužiteljica Elvira Stanojlović je među dokazima predočila i nekoliko novinskih članaka objavljenih u 'Dnevnom avazu' u prosincu 2015. u kojima se pominje Sarić, uz obrazloženje da isti 'prevazilaze interesovanje medija za događaj'.
Obrana je istaknula da je prvi članak prenesen i da su ga, što je vidljivo, objavili drugi mediji, kao i da prema nihovim saznanjima, Sarić je vodila parnični postupak zbog nanošenje duševne boli protiv drugog medija, a ne 'Avaza'.
Uloženi su i zapisnici o saslušanju Sarić u SIPA-i, medicinska dokumentacija i nalazi na njeno ime, na šta je također, Obrana prigovorila. Nastavak suđenja je planiran za 13. rujan.
Tužiteljica Suada Pašić uložila je prijedlog Tužiteljstva prema Sudu BiH za proširenjem posebnih istražnih radnji u odnosu na Radončića od 24. prosinca 2015., koje su, kako je rekla, podrazumijevale nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija.
"Tužiteljstvo je u aktu detaljno obrazložilo zbog čega se posebne istražne radnje traže, navedeno je da je teško doći do svjedoka, da se dokazi ne mogu prikupiti na drugi način, a dostavljen je i prijedlog Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)", pojasnila je tužiteljica.
Predočeni su dokazi da je Sud taj prijedlog zaprimio, kao i sudska naredba kojom su posebne istražne radnje određene od 25. prosinca 2015. do 23. siječnja 2016., kao i akt SIPA-i da postupi po toj naredbi. Uslijedio je prijedlog za proširenjem tih radnji od 13. siječnja prošle godine, prenosi BIRN.
"Utvrđeno je da osumnjičeni malo razgovora na broj telefona na koji su se naredbe odnosile, i da sa njega razgovore preusmjerava na drugi broj, a to je uslijedlo nakon uhićenja Bakira Dautbašića i Bilsene Šahman", rekla je tužiteljica Pašić, te potom uložila naredbu Suda po tom prijedlogu.
Tužiteljstvo je uložilo prijedlog za provođenjem posebnih istražnih radnji i od 20. siječnja 2016. u odnosu na oba broja telefona koja je koristio Radončić, a koji je sadržavao relevantne 'intenzivne' kontakte prvooptuženog i Dautbašića u kojima se pominje Azra Sarić i postupak na Kosovu. Uložena je i naredba Suda izdata po ovom prijedlogu.
Tužiteljica je za naredbe pojasnila da je Sud ocjenio da se standardnim metodama ne mogu pribaviti dokazi.
Obrana je istaknula da je Tužiteljstvo tek u prijedlogu od 20. siječnja 2016. prvi put naznačilo da je Sarić svjedok u kaznenom postupku koji se vodi u BiH, jer se do tada samo pominjalo da je svjedokinja na Kosovu. Istaknuti su i prigovori na nezakonitost ovih dokaza, kao i da je nezakonito sve što je proizašlo iz primarne naredbe.
"Tužiteljstvo je moralo utvrditi postojanje osnova sumnje, što je propustilo učiniti, a posebne istražne radnje ne mogu biti osnova za utvrđivanje tih elemenata. Dokazi sadrže neistinite navode, poput onog 'da su zastrašivani ključni svjedoci', a jedan svjedok je prijavio prijetnje", istaknuo je Radončićev branilac Dragan Barbarić.
Kako tvrdi, Obrana ima informacije da je kod prve naredbe došlo do greške i da se prisluškivao pogrešan čovjek. Radončić je rekao da se radi i političkoj montaži koja je imala za cilj da se manipulira sa sucem za prethodni postupak.
"Radi se o nekoj vrsti zabilješki koje su pune netočnosti i kolizija, poput da sam kontakte preusmjeravao na drugi broj, a nisam imao potrebu da išta krijem. Lažna je tvrdnja da sam komunicirao sa svjedocima, a ni u listinzima nema ništa što bi to potvrdilo", kazao je Radončić.
Optužnica Radončića tereti da je naredio izvršenje pritiska na Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršitelji bili Šahman i Dautbašić. Na teret je Radončiću stavljeno i da je u dogovoru s Dautbašićem, nastojao od Zijada Hadžijahića, uposlenika veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša utjecati da se zatvori.
Tužiteljica Elvira Stanojlović je među dokazima predočila i nekoliko novinskih članaka objavljenih u 'Dnevnom avazu' u prosincu 2015. u kojima se pominje Sarić, uz obrazloženje da isti 'prevazilaze interesovanje medija za događaj'.
Obrana je istaknula da je prvi članak prenesen i da su ga, što je vidljivo, objavili drugi mediji, kao i da prema nihovim saznanjima, Sarić je vodila parnični postupak zbog nanošenje duševne boli protiv drugog medija, a ne 'Avaza'.
Uloženi su i zapisnici o saslušanju Sarić u SIPA-i, medicinska dokumentacija i nalazi na njeno ime, na šta je također, Obrana prigovorila. Nastavak suđenja je planiran za 13. rujan.
