Uz već poznate čimbenike rizika za nastanak ateroskleroze (pušenje, prekomjerna tjelesna težina, visoki krvni tlak, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi), fizička neaktivnost je jedan od bitnih čimbenika.
Tjelesna neaktivnost značajno pridonosi starenju srca jer pomaže nastanku prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Srce je mišićna pumpa koja treba redovitu aktivnost kako bi mogla pumpati krv. Tjelesna aktivnost pridonosi višestrukom poboljšanju učinkovitosti cijelog kardiovaskularnog sustava i to putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću uz istovremeno smanjenu potrebu miokarda za kisikom. Na taj način povećava funkciju srčanog mišića i povećava električnu stabilnost miokarda.
Tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na smanjenje LDL (zločestog) kolesterola te na povećanje HDL (dobrog kolesterola). Ona također pogoduje sniženju krvnog tlaka, smanjuje pojavu šećerne bolesti tipa dva, povećava osjetljivost na inzulin, snizuje agregaciju trombocita, reducira prekomjernu tjelesnu težinu (pod uvjetom reducirane prehrane), održava gustoću kostiju, naročito kod žena, što znači da djeluje preventivno na osteoporozu.
Hodanje je zasigurno jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih oblika tjelesne aktivnosti. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti, uključujući i hodanje, na dan, jača srce, čini krvne žile elastičnim, održava krvni tlak u granicama normale. Brzo hodanje predstavlja idealan oblik sportske aktivnosti za sve uzraste – bez obzira na dob i trenutačnu fizičku kondiciju. To je i najjednostavniji oblik fizičke aktivnosti koji omogućava održavanje fizičke kondicije, primjeren tonus mišića i vitku liniju.
Daleko je primjerenije za starije osobe, jer za razliku od trčanja ne utječe na zglobove. Ono se preporuča i svima onima koji se zbog rizika za zdravlje ne smiju baviti drugim sportskim aktivnostima. Savjetuje se i osobama koje se iz bilo kojeg razloga manje kreću (na primjer, osobe koje na radnom mjestu stoje ili sjede) te onima koji borave pretežito u zatvorenom prostoru.
Optimalno bi bilo hodati 3 do 4 puta tjedno brzim tempom, u trajanju 40 do 60 minuta i postupno ubrzavati hod 5 - 7 do 8 kilometara na sat. Uvijek se započinje laganim tempom, kraćom stazom, a svakim danom ubrzavati tempo i trajanje treninga. Nikada ne zaboravite tijekom brzog hodanja kontrolirati otkucaje srca, kako bi bili sigurni da trenirate optimalnim intenzitetom.
Tjelesna neaktivnost značajno pridonosi starenju srca jer pomaže nastanku prekomjerne tjelesne težine, šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Srce je mišićna pumpa koja treba redovitu aktivnost kako bi mogla pumpati krv. Tjelesna aktivnost pridonosi višestrukom poboljšanju učinkovitosti cijelog kardiovaskularnog sustava i to putem povećane dopreme kisika srčanom mišiću uz istovremeno smanjenu potrebu miokarda za kisikom. Na taj način povećava funkciju srčanog mišića i povećava električnu stabilnost miokarda.
Tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na smanjenje LDL (zločestog) kolesterola te na povećanje HDL (dobrog kolesterola). Ona također pogoduje sniženju krvnog tlaka, smanjuje pojavu šećerne bolesti tipa dva, povećava osjetljivost na inzulin, snizuje agregaciju trombocita, reducira prekomjernu tjelesnu težinu (pod uvjetom reducirane prehrane), održava gustoću kostiju, naročito kod žena, što znači da djeluje preventivno na osteoporozu.
Hodanje je zasigurno jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih oblika tjelesne aktivnosti. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti, uključujući i hodanje, na dan, jača srce, čini krvne žile elastičnim, održava krvni tlak u granicama normale. Brzo hodanje predstavlja idealan oblik sportske aktivnosti za sve uzraste – bez obzira na dob i trenutačnu fizičku kondiciju. To je i najjednostavniji oblik fizičke aktivnosti koji omogućava održavanje fizičke kondicije, primjeren tonus mišića i vitku liniju.
Daleko je primjerenije za starije osobe, jer za razliku od trčanja ne utječe na zglobove. Ono se preporuča i svima onima koji se zbog rizika za zdravlje ne smiju baviti drugim sportskim aktivnostima. Savjetuje se i osobama koje se iz bilo kojeg razloga manje kreću (na primjer, osobe koje na radnom mjestu stoje ili sjede) te onima koji borave pretežito u zatvorenom prostoru.
Optimalno bi bilo hodati 3 do 4 puta tjedno brzim tempom, u trajanju 40 do 60 minuta i postupno ubrzavati hod 5 - 7 do 8 kilometara na sat. Uvijek se započinje laganim tempom, kraćom stazom, a svakim danom ubrzavati tempo i trajanje treninga. Nikada ne zaboravite tijekom brzog hodanja kontrolirati otkucaje srca, kako bi bili sigurni da trenirate optimalnim intenzitetom.
