U današnje doba samo se u 16 posto zemalja vozi lijevom stranom, što otprilike čini 76 zemalja i teritorija, dok se u ostalima vozi desnom stranom ceste
Vožnja lijevom stranom suprotna je od onome kako se vozi u cijeloj Europi, pa i u Bosni i Hercegovini. Vozimo desnom stranom ceste, imamo upravljač na lijevoj strani vozila, a u zemljama anglosaksonske tradicije (osim SAD-a i Kanade) je obratno.
Vjeruje se da vožnja lijevom stranom dolazi iz rimskog doba, kada se upravljalo kolima i kočijama lijevom rukom kako bi se oslobodila desna za držanje oružja, prije svega mačeva, i obranu od neprijatelja štitovima.
To je logično jer su većina ljudi dešnjaci, a ljevaci čine manji dio populacije. Takva se praksa prenijela u srednjovjekovnu Europu, a 1773. godine britanski parlament je donio zakon kojim je vožnja lijevom stranom postala prometno pravilo. Međutim, Francuska nakon revolucije je favorizirala desnu stranu jer je Napoleon bio ljevak te je jahao desnom stranom i držao mač u lijevoj, što je za protivnike na bojnom polju tada bilo zastrašujuće jer je bilo neobično. Onda su te dvije tadašnje sile prenijele svoje stilove jahanja, potom i vožnje, u svoje kolonije.
U SAD-u vožnja desnom stranom datira od 18. stoljeća, kad su teretna kola vukli konji, vozači su jahali na stražnjem lijevom konju kako bi ih desnom rukom mogli kontrolirati, a nailazeći promet se micao udesno kako bi se izbjegavale nesreće. Nakon porasta broja automobila u svijetu najveći su problem bile situacije na granicama između zemalja u kojima se promet odvijao na suprotnim stranama. Stoga su se mnoge od njih prebacile na desnu stranu kako bi bile kompatibilne sa susjedima.
Jedna od rijetkih koja je učinila suprotno bila je Samoa te se 2009. godine prebacila na vožnju po lijevoj strani ceste jer je većina vozača uvozila automobile s upravljačem na desnoj strani iz Australije i Novog Zelanda. Šveđani su vozili lijevom stranom te su na referendumu 1955. godine odbacili namjeru svoje vlade da ih prebaci na desnu stranu. Međutim, transfer je ipak obavljen 1967. godine, kad se Švedska izjednačila s ostatkom kontinentalne Europe. Zanimljivo je da je i Velika Britanija razmatrala prelazak na vožnju desnom stranom ulice šezdesetih godina, no njihov je državni aparat izračunao da bi to jednostavno bilo - preskupo, piše Tportal.
Vožnja lijevom stranom suprotna je od onome kako se vozi u cijeloj Europi, pa i u Bosni i Hercegovini. Vozimo desnom stranom ceste, imamo upravljač na lijevoj strani vozila, a u zemljama anglosaksonske tradicije (osim SAD-a i Kanade) je obratno.
Vjeruje se da vožnja lijevom stranom dolazi iz rimskog doba, kada se upravljalo kolima i kočijama lijevom rukom kako bi se oslobodila desna za držanje oružja, prije svega mačeva, i obranu od neprijatelja štitovima.
To je logično jer su većina ljudi dešnjaci, a ljevaci čine manji dio populacije. Takva se praksa prenijela u srednjovjekovnu Europu, a 1773. godine britanski parlament je donio zakon kojim je vožnja lijevom stranom postala prometno pravilo. Međutim, Francuska nakon revolucije je favorizirala desnu stranu jer je Napoleon bio ljevak te je jahao desnom stranom i držao mač u lijevoj, što je za protivnike na bojnom polju tada bilo zastrašujuće jer je bilo neobično. Onda su te dvije tadašnje sile prenijele svoje stilove jahanja, potom i vožnje, u svoje kolonije.
U SAD-u vožnja desnom stranom datira od 18. stoljeća, kad su teretna kola vukli konji, vozači su jahali na stražnjem lijevom konju kako bi ih desnom rukom mogli kontrolirati, a nailazeći promet se micao udesno kako bi se izbjegavale nesreće. Nakon porasta broja automobila u svijetu najveći su problem bile situacije na granicama između zemalja u kojima se promet odvijao na suprotnim stranama. Stoga su se mnoge od njih prebacile na desnu stranu kako bi bile kompatibilne sa susjedima.
Jedna od rijetkih koja je učinila suprotno bila je Samoa te se 2009. godine prebacila na vožnju po lijevoj strani ceste jer je većina vozača uvozila automobile s upravljačem na desnoj strani iz Australije i Novog Zelanda. Šveđani su vozili lijevom stranom te su na referendumu 1955. godine odbacili namjeru svoje vlade da ih prebaci na desnu stranu. Međutim, transfer je ipak obavljen 1967. godine, kad se Švedska izjednačila s ostatkom kontinentalne Europe. Zanimljivo je da je i Velika Britanija razmatrala prelazak na vožnju desnom stranom ulice šezdesetih godina, no njihov je državni aparat izračunao da bi to jednostavno bilo - preskupo, piše Tportal.
