U nastojanju da se na razini cijele Europske unije zakonski ograniči udio transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, Odbor za okoliš, zdravlje i sigurnost Europskog parlamenta u četvrtak je donio rezoluciju kojom od Europske komisije traži da u roku od dvije godine predloži zakonsko ograničenje na razinu transmasnih kiselina u prehrambenim proizvodima, piše Slobodna Dalmacija.
Transmasti, ili transmasne kiseline, vrsta su nezasićenih masnih kiselina koje se u prehrambenoj industriji naveliko koriste od pedesetih godina prošlog stoljeća, a njihov glavni izvor su djelomično hidrogenizirana biljna ulja.
Nakon što je utvrđeno da hidrogenizirana biljna ulja više ne mogu biti tretirana kao sigurna za upotrebu u ljudskoj hrani, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) sredinom prošle godine zatražila je od proizvođača da do lipnja 2018. iz svojih prehrambenih proizvoda uklone ulja koja su glavni izvor transmasnih kiselina.
Europska unija, pak, još uvijek nema zakone koji bi regulirali sadržaj transmasti u prehrambenim proizvodima ili zahtijevali njihovo označavanje.
Etikete nisu dovoljne
Iako jest razmatran i prijedlog da se, umjesto zakonskog ograničenja, uvede obveza označavanja i upozorenja na etiketama, zaključeno je da je razina javne svijesti o transmasnim kiselinama preniska da bi to imalo efekta.
Rezultati istraživanja nedavno provedenog u Hrvatskoj pokazali su da građani nisu upoznati s problematikom transmasnih kiselina – tek 25 posto ispitanika smatra da one imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto o tome ništa ne zna ili nema stav, a čak 22 posto njih misli da transmasti pozitivno utječu na zdravlje.
Takvi podaci, upozorava dr. Biljana Borzan, europarlamentarka i članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost, govore u prilog tezi da posebno označavanje transmasnih kiselina neće pridonijeti smanjenju njihove konzumacije jer ljudi jednostavno ne znaju o čemu je riječ.
– To je razlog više da Europska komisija djeluje i donese ograničenje na razini cijele Europske unije. Nacionalna ograničenja nisu dovoljno učinkovita zbog slobodnog protoka roba na zajedničkom tržištu Unije – kaže Borzan.
Hrvatska eurozastupnica sa Svjetskom je zdravstvenom organizacijom u veljači u Bruxellesu organizirala konferenciju na temu borbe protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti. Jedan od zaključaka tada je bio da se lobiranjem u Europskom parlamentu inicira donošenje rezolucije o ograničenju industrijskih transmasti, što je jučer i učinjeno.
Prevelika cijena
Podcrtavajući važnost postignutog, Biljana Borzan iznosi podatke SZO-a prema kojima pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, "a najgori smo u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka".
– Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU-u umre 660 tisuća ljudi, a transmasti su identificirane kao pojedinačno najštetniji sastojak. Nadam se da će Komisija stoga što prije reagirati jer je cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života prevelika – zaključila je Borzan.
Transmasti, ili transmasne kiseline, vrsta su nezasićenih masnih kiselina koje se u prehrambenoj industriji naveliko koriste od pedesetih godina prošlog stoljeća, a njihov glavni izvor su djelomično hidrogenizirana biljna ulja.
Nakon što je utvrđeno da hidrogenizirana biljna ulja više ne mogu biti tretirana kao sigurna za upotrebu u ljudskoj hrani, američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) sredinom prošle godine zatražila je od proizvođača da do lipnja 2018. iz svojih prehrambenih proizvoda uklone ulja koja su glavni izvor transmasnih kiselina.
Europska unija, pak, još uvijek nema zakone koji bi regulirali sadržaj transmasti u prehrambenim proizvodima ili zahtijevali njihovo označavanje.
Etikete nisu dovoljne
Iako jest razmatran i prijedlog da se, umjesto zakonskog ograničenja, uvede obveza označavanja i upozorenja na etiketama, zaključeno je da je razina javne svijesti o transmasnim kiselinama preniska da bi to imalo efekta.
Rezultati istraživanja nedavno provedenog u Hrvatskoj pokazali su da građani nisu upoznati s problematikom transmasnih kiselina – tek 25 posto ispitanika smatra da one imaju negativan efekt na zdravlje, 52 posto o tome ništa ne zna ili nema stav, a čak 22 posto njih misli da transmasti pozitivno utječu na zdravlje.
Takvi podaci, upozorava dr. Biljana Borzan, europarlamentarka i članica Odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost, govore u prilog tezi da posebno označavanje transmasnih kiselina neće pridonijeti smanjenju njihove konzumacije jer ljudi jednostavno ne znaju o čemu je riječ.
– To je razlog više da Europska komisija djeluje i donese ograničenje na razini cijele Europske unije. Nacionalna ograničenja nisu dovoljno učinkovita zbog slobodnog protoka roba na zajedničkom tržištu Unije – kaže Borzan.
Hrvatska eurozastupnica sa Svjetskom je zdravstvenom organizacijom u veljači u Bruxellesu organizirala konferenciju na temu borbe protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti. Jedan od zaključaka tada je bio da se lobiranjem u Europskom parlamentu inicira donošenje rezolucije o ograničenju industrijskih transmasti, što je jučer i učinjeno.
Prevelika cijena
Podcrtavajući važnost postignutog, Biljana Borzan iznosi podatke SZO-a prema kojima pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, "a najgori smo u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka".
– Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU-u umre 660 tisuća ljudi, a transmasti su identificirane kao pojedinačno najštetniji sastojak. Nadam se da će Komisija stoga što prije reagirati jer je cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života prevelika – zaključila je Borzan.
