Njemačka politika doživljava potres. Stranke koje pregovaraju o novoj vladi postigle su dogovor o ukidanju strogih pravila zaduživanja i osnivanju infrastrukturnog fonda vrijednog 500 milijardi eura. Ovo je korak koji bi mogao preporoditi posrnulo gospodarstvo i ojačati vojsku u trenucima kad se Europa suočava s ozbiljnim izazovima.
Na čelu ove inicijative stoji Friedrich Merz, vođa konzervativaca (CDU/CSU) i vjerojatni budući kancelar. Njegova vizija Njemačke jasna je: manje oslanjanja na SAD i NATO, a više ulaganja u vlastitu sigurnost. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno je uzburkao odnose, pogotovo nakon što je Trump obustavio vojnu pomoć Ukrajini i time dao do znanja da bi mogao trgovati s Rusijom na račun Europe.
Njemačka već godinama stagnira, a stroga pravila državnog duga – takozvana ''kočnica duga'' – sprječavaju ozbiljnije investicije. Ekonomisti i investitori mjesecima pozivaju na promjene kako bi se oslobodila sredstva za prijeko potrebne reforme.
''Što god bilo potrebno''
Merz je u utorak jasno rekao: ''S obzirom na prijetnje slobodi i miru na našem kontinentu, moramo učiniti što god je potrebno kako bismo ojačali obranu.”
Njegov plan uključuje izmjenu ustava kako bi se vojne investicije izuzele iz pravila o zaduživanju. Drugim riječima, Njemačka bi mogla značajno povećati obrambeni proračun bez ograničenja koja su do sada sputavala takve odluke.
Vijest o njemačkom ''velikom zaokretu'' odjeknula je i na financijskim tržištima. Euro je dosegao najvišu vrijednost u posljednja četiri mjeseca, a dionice njemačkih tvrtki snažno su porasle, posebice one iz obrambenog sektora.
Borba u parlamentu
No, da bi se plan ostvario, potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Prema anketama, 49% Nijemaca podržava ublažavanje „kočnice duga“, dok se 28% protivi. No, problem je u tome što će u novom sazivu parlamenta krajnje desne i lijeve stranke imati dovoljno zastupnika da blokiraju prijedlog.
Lijeva stranka već je zaprijetila tužbom ako Njemačka uzme novi dug za financiranje obrane. Zeleni, čija je podrška ključna za usvajanje reforme, nisu još donijeli konačnu odluku.
SPD-ov lider Lars Klingbeil poručio je: ''Naša zemlja je iscrpljena. Zato moramo ulagati, i to masovno, kako bi Njemačka ponovno normalno funkcionirala.''
SAD traži više, Njemačka odlučuje sama
Sjedinjene Američke Države godinama pritiskaju Njemačku da poveća vojni proračun. Bundeswehr je od kraja Hladnog rata bio zapostavljen, a u posljednje dvije godine isporučene su i velike količine oružja Ukrajini.
Njemačka sada mijenja smjer. Merz i njegov tim vjeruju da je ovo jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih preokreta u njemačkoj poslijeratnoj povijesti. Ako uspiju, Njemačka će se vratiti u vrh svjetske moći – i ekonomski i vojno.
Na čelu ove inicijative stoji Friedrich Merz, vođa konzervativaca (CDU/CSU) i vjerojatni budući kancelar. Njegova vizija Njemačke jasna je: manje oslanjanja na SAD i NATO, a više ulaganja u vlastitu sigurnost. Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno je uzburkao odnose, pogotovo nakon što je Trump obustavio vojnu pomoć Ukrajini i time dao do znanja da bi mogao trgovati s Rusijom na račun Europe.
Njemačka već godinama stagnira, a stroga pravila državnog duga – takozvana ''kočnica duga'' – sprječavaju ozbiljnije investicije. Ekonomisti i investitori mjesecima pozivaju na promjene kako bi se oslobodila sredstva za prijeko potrebne reforme.
''Što god bilo potrebno''
Merz je u utorak jasno rekao: ''S obzirom na prijetnje slobodi i miru na našem kontinentu, moramo učiniti što god je potrebno kako bismo ojačali obranu.”
Njegov plan uključuje izmjenu ustava kako bi se vojne investicije izuzele iz pravila o zaduživanju. Drugim riječima, Njemačka bi mogla značajno povećati obrambeni proračun bez ograničenja koja su do sada sputavala takve odluke.
Vijest o njemačkom ''velikom zaokretu'' odjeknula je i na financijskim tržištima. Euro je dosegao najvišu vrijednost u posljednja četiri mjeseca, a dionice njemačkih tvrtki snažno su porasle, posebice one iz obrambenog sektora.
Borba u parlamentu
No, da bi se plan ostvario, potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. Prema anketama, 49% Nijemaca podržava ublažavanje „kočnice duga“, dok se 28% protivi. No, problem je u tome što će u novom sazivu parlamenta krajnje desne i lijeve stranke imati dovoljno zastupnika da blokiraju prijedlog.
Lijeva stranka već je zaprijetila tužbom ako Njemačka uzme novi dug za financiranje obrane. Zeleni, čija je podrška ključna za usvajanje reforme, nisu još donijeli konačnu odluku.
SPD-ov lider Lars Klingbeil poručio je: ''Naša zemlja je iscrpljena. Zato moramo ulagati, i to masovno, kako bi Njemačka ponovno normalno funkcionirala.''
SAD traži više, Njemačka odlučuje sama
Sjedinjene Američke Države godinama pritiskaju Njemačku da poveća vojni proračun. Bundeswehr je od kraja Hladnog rata bio zapostavljen, a u posljednje dvije godine isporučene su i velike količine oružja Ukrajini.
Njemačka sada mijenja smjer. Merz i njegov tim vjeruju da je ovo jedan od najvažnijih političkih i ekonomskih preokreta u njemačkoj poslijeratnoj povijesti. Ako uspiju, Njemačka će se vratiti u vrh svjetske moći – i ekonomski i vojno.
