One su jedna od najboljih namirnica za mozak – organ koji kontrolira cijelo tijelo. Lako su dostupni i ne trebaju im društvo da bi bili ukusni. Evo zašto biste trebali posegnuti za orasima.
Mrvite ih zasebno, dodajte u salate, dodajte u deserte, kombinirajte i tražite kombinacije okusa za orašaste plodove. Dovoljno je nekoliko komada dnevno za poboljšanje rada mozga. One su jedno od najboljih goriva za ovaj organ – jedan od najvažnijih u našem tijelu.
Kako orasi utječu na mozak?
Orašasti plodovi poboljšavaju raspoloženje. U jednoj velikoj studiji znanstvenici su pratili ljude na mediteranskoj prehrani uz dodatak orašastih plodova. Otkrili su da ljudi na dijeti s orašastim plodovima smanjuju rizik od depresije za 20-30% tijekom 5,5 godina. Osim toga, orašasti plodovi sadrže triptofan (aminokiselinu) koji je prekursor serotonina, djeluje umirujuće i popravlja raspoloženje.
Orašasti plodovi također su izvor minerala poput kalija, magnezija i kalcija koji pomažu u održavanju krvnog tlaka pod kontrolom. Ovo je važno ne samo za srce, već i za mozak, budući da je ovaj organ okružen mrežom krvnih žila. Preko njih se hrani mozak. Mozak treba stalan, neograničen protok krvi kako bi pravilno funkcionirao.
Što drugo? Orašasti plodovi također su bogati magnezijem, vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima. Omega-3 masne kiseline štite od Alzheimerove bolesti, podupiru pravilnu izgradnju staničnih membrana i rekonstrukciju neuronskih veza te mogu smanjiti upalu i rizik od moždanog udara. Vlakna, zauzvrat, smanjuju stvaranje naslaga u krvnim žilama i arterijama, što može zaštititi od nakupljanja aterosklerotskih plakova u cerebralnim arterijama. Orašasti plodovi također su bogati antioksidansima, uključujući vitamin E. Ovi sastojci mogu spriječiti degenerativne procese u mozgu.
TOP 5 orašastih plodova koji podržavaju mozak
Općenito, orašasti plodovi su izvrsna hrana za ljudski mozak, ali postoji “zlatna petorka” koja se ističe po svojstvima koja posebno snažno utječu na rad mozga. Prema Lauri M. Ali, nagrađivanoj nutricionistici i dijetetičarki s više od 30 godina iskustva, pet najboljih orašastih plodova za mozak uključuje bademi, orasi, lješnjaci i pekan orasi i pistacije.
- Bademi su bogati fitosterolima – vrsta biljnih sterola koji se “natječu” za mjesto s kolesterolom, čime se smanjuje njegova apsorpcija. Prema riječima nutricionistice Laure M. Aliove, to potencijalno smanjuje stvaranje aterosklerotskih plakova u cerebralnim arterijama.
- Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, kao i antioksidansi koji su izvrsni za mozak. Flavonoli, vitamin E i selen radeći zajedno kao tim pokazuju impresivne protuupalne učinke.
- Pistacije su jedan od rijetkih orašastih plodova koji sadrže lutein i zeaksantin. Ovi spojevi mogu poboljšati protok krvi u mozgu, pomažući u održavanju fokusa i mentalne jasnoće. Osim toga, sadrže melatonin, hormon koji regulira ciklus spavanja i budnosti. A san je neophodan za zdrav mozak.
- Pekan je također bogat omega-3 masnim kiselinama, a također je izvor cinka i bakradvije hranjive tvari važne za kognitivne funkcije. Pozivajući se na istraživanje, nutricionistica Laura M. Ali ističe da je kod osoba s Alzheimerovom bolešću utvrđeno da imaju niže razine cinka, a da mala djeca s nedostatkom cinka imaju usporen kognitivni razvoj i probleme s učenjem.
- Lješnjaci su izvor vitamina E, bakra i mangana, kao i vitamina B, tiamina i folne kiselinetj. komponente koje pozitivno utječu na rad mozga.
Mrvite ih zasebno, dodajte u salate, dodajte u deserte, kombinirajte i tražite kombinacije okusa za orašaste plodove. Dovoljno je nekoliko komada dnevno za poboljšanje rada mozga. One su jedno od najboljih goriva za ovaj organ – jedan od najvažnijih u našem tijelu.
Kako orasi utječu na mozak?
Orašasti plodovi poboljšavaju raspoloženje. U jednoj velikoj studiji znanstvenici su pratili ljude na mediteranskoj prehrani uz dodatak orašastih plodova. Otkrili su da ljudi na dijeti s orašastim plodovima smanjuju rizik od depresije za 20-30% tijekom 5,5 godina. Osim toga, orašasti plodovi sadrže triptofan (aminokiselinu) koji je prekursor serotonina, djeluje umirujuće i popravlja raspoloženje.
Orašasti plodovi također su izvor minerala poput kalija, magnezija i kalcija koji pomažu u održavanju krvnog tlaka pod kontrolom. Ovo je važno ne samo za srce, već i za mozak, budući da je ovaj organ okružen mrežom krvnih žila. Preko njih se hrani mozak. Mozak treba stalan, neograničen protok krvi kako bi pravilno funkcionirao.
Što drugo? Orašasti plodovi također su bogati magnezijem, vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima. Omega-3 masne kiseline štite od Alzheimerove bolesti, podupiru pravilnu izgradnju staničnih membrana i rekonstrukciju neuronskih veza te mogu smanjiti upalu i rizik od moždanog udara. Vlakna, zauzvrat, smanjuju stvaranje naslaga u krvnim žilama i arterijama, što može zaštititi od nakupljanja aterosklerotskih plakova u cerebralnim arterijama. Orašasti plodovi također su bogati antioksidansima, uključujući vitamin E. Ovi sastojci mogu spriječiti degenerativne procese u mozgu.
TOP 5 orašastih plodova koji podržavaju mozak
Općenito, orašasti plodovi su izvrsna hrana za ljudski mozak, ali postoji “zlatna petorka” koja se ističe po svojstvima koja posebno snažno utječu na rad mozga. Prema Lauri M. Ali, nagrađivanoj nutricionistici i dijetetičarki s više od 30 godina iskustva, pet najboljih orašastih plodova za mozak uključuje bademi, orasi, lješnjaci i pekan orasi i pistacije.
- Bademi su bogati fitosterolima – vrsta biljnih sterola koji se “natječu” za mjesto s kolesterolom, čime se smanjuje njegova apsorpcija. Prema riječima nutricionistice Laure M. Aliove, to potencijalno smanjuje stvaranje aterosklerotskih plakova u cerebralnim arterijama.
- Orasi su bogati omega-3 masnim kiselinama, kao i antioksidansi koji su izvrsni za mozak. Flavonoli, vitamin E i selen radeći zajedno kao tim pokazuju impresivne protuupalne učinke.
- Pistacije su jedan od rijetkih orašastih plodova koji sadrže lutein i zeaksantin. Ovi spojevi mogu poboljšati protok krvi u mozgu, pomažući u održavanju fokusa i mentalne jasnoće. Osim toga, sadrže melatonin, hormon koji regulira ciklus spavanja i budnosti. A san je neophodan za zdrav mozak.
- Pekan je također bogat omega-3 masnim kiselinama, a također je izvor cinka i bakradvije hranjive tvari važne za kognitivne funkcije. Pozivajući se na istraživanje, nutricionistica Laura M. Ali ističe da je kod osoba s Alzheimerovom bolešću utvrđeno da imaju niže razine cinka, a da mala djeca s nedostatkom cinka imaju usporen kognitivni razvoj i probleme s učenjem.
- Lješnjaci su izvor vitamina E, bakra i mangana, kao i vitamina B, tiamina i folne kiselinetj. komponente koje pozitivno utječu na rad mozga.
