Divlji šipak ili pasja ruža, šipkovina ili šip među najstarijim je biljkama koje je čovjek koristio za hranu. Raste grmoliko, uz rubove šuma, samonikla, simbol je zapuštenosti i neodržavanja poljoprivrednog zemljišta, piše HRT.
No tako ne mora - vidjet ćete - šipak ponovno doživljava novi procvat. Sve više ga ljudi sade plantažno poput obitelji Cjepanica iz Trnovitičkog Popovca pokraj Garešnice. Prije tri godine posadili su plantažu šipka.
Plantaža velika oko hektar i pol na obroncima Moslavačke gore s oko dvije i pol tisuće sadnica - puna je šipka. Posađena je prije tri godine.
Eko proizvodnja
"Razmišljali smo kako da iskoristimo zemlju koju imamo u nasljedstvu od roditelja pa smo došli na ideju šipka, uz ove ostale koje imamo, a to su aronija, borovnica i nagodinu trebamo saditi hektar i pol dunja", kaže Miodrag Cjepanica, Trnovitički Popovac.
Prošlogodišnji urod bio je oko 1400 kilograma, a ove godine vlasnici očekuju oko četiri tone.
"Nismo se nadali toliko, ali opet s druge strane potajno smo se nadali zato što smo sve agrotehničke i agrotehnološke uvijete zadovoljili, kako kaže struka", govori Miodrag.
"Bio je prije toga kukuruz, nakon toga je izvršena fizikalno tehnička analiza tla, poštivali su se parametri gnojidbe koji su određeni za ovu kulturu i ovo je voćnjak koji je u trećoj godini, nakon sadnje, koji pokazuje jedan vrhunski prinos i vrhunske rezultate", kaže Ivan Ribarić, agronom iz Garešnice.
"Nema prskanja, gnojimo jedino s ekološkim gnojivom. Zahtjevna je malo za berbu, lani smo brali ručno, preko tri tjedna smo brali. Prvi put strojno beremo pa ćemo vidjeti kako će to sve skupa ispasti", kaže Miodrag.
Nema radnika
Ovaj stroj zamjenjuje petnaestak berača pa je danas - u vrijeme kad je teško naći radnike u poljoprivredi - na većim površinama gotovo nezamjenjiv.
"Bez strojnog branja bilo kojeg bobičastog voća pa tako i šipka je nezamislivo, sve plantaže koje su veće mora biti strojno branje. Mi imamo stroj kojim beremo aroniju i šipak i imamo stvarno dosta posla", kaže Fredi Pali, Velika Pisanica.
Posljednjih godina znatno su se povećale površine pod bobičastim voćem pa ovaj berač ima posla po cijeloj Hrvatskoj, ali i u susjednoj zemlji.
"Radimo cijelu Hrvatsku, jedan dio čak i Slovenije, znači što se tiče aronije, i šipak je dosta zastupljen u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kaže Fredi Pali.
Povoljna kiselost tla izrazito je važna za ovu kulturu.
Uzgoj i prerada
"Samo se izvršila meliorativna gnojidba s dodatkom kalija i fosfora. Inače je pokazivalo blago kiselu reakciju, vidimo iza nas jedan vrhunski nasad. Slijedi prva rezidba gdje se treba odstraniti 50 i više posto posađenih mladica kako bi osigurali za naredne godine normalan prinos", govori Ivan.
A prinosi su bobičastog voća na plantaži ove obitelji već sada odlični.
"Prvo kreće borovnica u lipnju, to plasiramo u svježem stanju. Znači beremo do mraka i sutra vozimo za Zagreb krajnjim potrošačima. Iza tog dolazi aronija koju prešamo, to znači da je 100% ekološka i prodajemo po litri", govori Miodrag.
Ova obitelj počela se ozbiljnije baviti i uzgojem nesilica na otvorenom. Hrane ih domaćom hranom koju kupuju od mještana.
"One imaju veliki otvoren prostor po kojem šeću svaki dan i uživaju. Imamo oko 350 komada. Svakih šest mjeseci dokupljujemo, počeli smo od malog uzgoja od 50 nesilica", kaže Snježana Cjepanica, Trnovitički Popovac.
No ipak je najvažniji uzgoj bobičastog voća i njegova prerada.
Marmelada, sirup, čaj
"Prerađujemo u marmeladu od šipka, sirup od šipka i sušimo čaj za šipak.Ove godine ćemo raditi jedan novi proizvod - liker od šipka Jako zdrav, puno C vitamina, sirup pogotovo , marmelada isto tako. Znači ekološki proizvod koji nije tretiran. Najprije se kuha, onda se pasira i iza pasiranja se radi gotov proizvod", objašnjava Snježana.
"Radimo pogotovo ove godine jednu posebnu melasu koja je priprema kupcima za proizvodnju marmelada , radimo i sami marmelade, radimo jedan proizvod koji smo izbacili lani, a to je sirup od šipka", govori Miodrag.
Vrijedne prerađevine plodova nekad samoniklog drača sve više osvajaju tržište pa i ne čudi što se povećava broj plantaža šipka. Stara uzrečica - Evo ti šipak, što znači ne dobiti ništa, više ne vrijedi. Šipak se danas uzgaja u Hrvatskoj na oko 250 hektara - od kojih gotovo 100 samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
No tako ne mora - vidjet ćete - šipak ponovno doživljava novi procvat. Sve više ga ljudi sade plantažno poput obitelji Cjepanica iz Trnovitičkog Popovca pokraj Garešnice. Prije tri godine posadili su plantažu šipka.
Plantaža velika oko hektar i pol na obroncima Moslavačke gore s oko dvije i pol tisuće sadnica - puna je šipka. Posađena je prije tri godine.
Eko proizvodnja
"Razmišljali smo kako da iskoristimo zemlju koju imamo u nasljedstvu od roditelja pa smo došli na ideju šipka, uz ove ostale koje imamo, a to su aronija, borovnica i nagodinu trebamo saditi hektar i pol dunja", kaže Miodrag Cjepanica, Trnovitički Popovac.
Prošlogodišnji urod bio je oko 1400 kilograma, a ove godine vlasnici očekuju oko četiri tone.
"Nismo se nadali toliko, ali opet s druge strane potajno smo se nadali zato što smo sve agrotehničke i agrotehnološke uvijete zadovoljili, kako kaže struka", govori Miodrag.
"Bio je prije toga kukuruz, nakon toga je izvršena fizikalno tehnička analiza tla, poštivali su se parametri gnojidbe koji su određeni za ovu kulturu i ovo je voćnjak koji je u trećoj godini, nakon sadnje, koji pokazuje jedan vrhunski prinos i vrhunske rezultate", kaže Ivan Ribarić, agronom iz Garešnice.
"Nema prskanja, gnojimo jedino s ekološkim gnojivom. Zahtjevna je malo za berbu, lani smo brali ručno, preko tri tjedna smo brali. Prvi put strojno beremo pa ćemo vidjeti kako će to sve skupa ispasti", kaže Miodrag.
Nema radnika
Ovaj stroj zamjenjuje petnaestak berača pa je danas - u vrijeme kad je teško naći radnike u poljoprivredi - na većim površinama gotovo nezamjenjiv.
"Bez strojnog branja bilo kojeg bobičastog voća pa tako i šipka je nezamislivo, sve plantaže koje su veće mora biti strojno branje. Mi imamo stroj kojim beremo aroniju i šipak i imamo stvarno dosta posla", kaže Fredi Pali, Velika Pisanica.
Posljednjih godina znatno su se povećale površine pod bobičastim voćem pa ovaj berač ima posla po cijeloj Hrvatskoj, ali i u susjednoj zemlji.
"Radimo cijelu Hrvatsku, jedan dio čak i Slovenije, znači što se tiče aronije, i šipak je dosta zastupljen u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kaže Fredi Pali.
Povoljna kiselost tla izrazito je važna za ovu kulturu.
Uzgoj i prerada
"Samo se izvršila meliorativna gnojidba s dodatkom kalija i fosfora. Inače je pokazivalo blago kiselu reakciju, vidimo iza nas jedan vrhunski nasad. Slijedi prva rezidba gdje se treba odstraniti 50 i više posto posađenih mladica kako bi osigurali za naredne godine normalan prinos", govori Ivan.
A prinosi su bobičastog voća na plantaži ove obitelji već sada odlični.
"Prvo kreće borovnica u lipnju, to plasiramo u svježem stanju. Znači beremo do mraka i sutra vozimo za Zagreb krajnjim potrošačima. Iza tog dolazi aronija koju prešamo, to znači da je 100% ekološka i prodajemo po litri", govori Miodrag.
Ova obitelj počela se ozbiljnije baviti i uzgojem nesilica na otvorenom. Hrane ih domaćom hranom koju kupuju od mještana.
"One imaju veliki otvoren prostor po kojem šeću svaki dan i uživaju. Imamo oko 350 komada. Svakih šest mjeseci dokupljujemo, počeli smo od malog uzgoja od 50 nesilica", kaže Snježana Cjepanica, Trnovitički Popovac.
No ipak je najvažniji uzgoj bobičastog voća i njegova prerada.
Marmelada, sirup, čaj
"Prerađujemo u marmeladu od šipka, sirup od šipka i sušimo čaj za šipak.Ove godine ćemo raditi jedan novi proizvod - liker od šipka Jako zdrav, puno C vitamina, sirup pogotovo , marmelada isto tako. Znači ekološki proizvod koji nije tretiran. Najprije se kuha, onda se pasira i iza pasiranja se radi gotov proizvod", objašnjava Snježana.
"Radimo pogotovo ove godine jednu posebnu melasu koja je priprema kupcima za proizvodnju marmelada , radimo i sami marmelade, radimo jedan proizvod koji smo izbacili lani, a to je sirup od šipka", govori Miodrag.
Vrijedne prerađevine plodova nekad samoniklog drača sve više osvajaju tržište pa i ne čudi što se povećava broj plantaža šipka. Stara uzrečica - Evo ti šipak, što znači ne dobiti ništa, više ne vrijedi. Šipak se danas uzgaja u Hrvatskoj na oko 250 hektara - od kojih gotovo 100 samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
